ISTRAŽIVANJE o stanju civilnog društva u Hrvatskoj, koje je proveo Centar za razvoj neprofitnih organizacija CERANEO pokazalo je da preko 50 posto hrvatskih građana sudjeluje u aktivnostima civilnih organizacija, a 67,3 posto daje priloge u humanitarne svrhe.

Nakon 15 godina od osnivanja prvih organizacija i udruga civilnog društva, sudjelovanje građana u civilnim aktivnostima kod nas se širi usporeno, ali se osniva sve više udruga, a organizacije civilnog društva (OCD) počinju s prepoznavati kao partneri na lokalnim razinama i kao promicatelji inovativnih ideja, stoji u sažetku rezultata istraživanja koje je provedeno u Hrvatskoj, te u oko 60 zemalja.

Istraživanje provedeno putem anketa, analiza medija, stručnih rasprava, radionica itd., pokazalo je da je 35,2 posto hrvatskih građana učlanjeno u organizacije civilnog društva, 51,5 posto sudjeluje u aktivnostima koje one organiziraju, 67,3 posto građana daje u humanitarne svrhe, a 38,4 posto ih volontira.

Za rad nevladinog, civilnog sektora, izgrađen je uglavnom povoljan zakonski okvir, osniva se sve veći broj udruga, dok je broj zaklada još uvijek mali, stoji u dopisu CERANEO-a. Raste financijska potpora države, međutim, inozemni izvori sredstava još uvijek igraju važnu ulogu u financiraju civilnog sektora.

Istraživanje je pokazalo da, zahvaljujući novim tehnologijama davanja, prije svega, davanje telefonskim pozivima i vjerodostojnošću dobrotvornih akcija, sve veći broj građana sudjeluje u humanitarnim akcijama.

Među jačim stranama OCD-a navode se kvalitetni ljudski resursi kojima raspolažu, njihova velika angažiranost na području zaštite okoliša, te zalaganje za marginalne skupine.

Nedostatak novca naveden je kao jedan od većih slabosti, potom nepovjerenje građana prema radu OCD-a, njihovo predstavljanje u medijima uglavnom kad je riječ o skandalima, a i korupcija u OCD-u daje lošu sliku u javnosti o tim organizacijama.

U Hrvatskoj je registrirano 27.260 udruga, od čega oko polovica u četiri najveća grada. Najviše udruga registrirano je u Zagrebu (5.606), u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano ih je 2264, u Primorsko-goranskoj 2225, a u Osječko-baranjskoj 2045. U odnosu na broj stanovnika najviše je udruga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te Zagrebu, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Veći broj udruga osnovan je u sredinama koje bilježe veći udio visokoobrazovanih u strukturi stanovništva, te manji udio poljoprivrednog stanovništva.