Austrija se oglušila na protivljenje EU: Gazprom i OMV potpisali sporazum o Južnom toku do Austrije

Foto: FAH

RUSKI Gazprom i austrijski OMV potpisali su u utorak u Beču sporazum o gradnji dionice plinovoda Južni tok do Austrije, unatoč protivljenju Europske unije tom projektu.

"Ova investicijska odluka ulaganje je u sigurnost opskrbe Europe plinom", rekao je glavni direktor OMV-a Gerhard Roiss na novinskoj konferenciji nakon potpisivanja sporazuma.

"Europa treba ruski plin. Europa će u budućnosti trebati više ruskog plina jer proizvodnja plina u Europi pada... Mislim da Europska unija to također razumije", dodao je, istaknuvši da će "Južni tok u potpunosti biti u skladu s europskim zakonima".

Plin bi u Austriju trebao početi stizati početkom 2017.

Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je tim povodom u jednodnevni radni posjet Beču. To je tek drugi njegov posjet EU-u otkako je u ožujku anektirao Krim.

Glavni direktor Gazproma Aleksej Miller rekao je da Gazprom vodi konstruktivne pregovore s Europskom komisijom o tom projektu.

"Rješavamo probleme kako se pojave i sada treba riješiti problem gradnje plinovoda", rekao je.

Južni tok, čija bi gradnja trebala stajati oko 16 milijardi eura, dovodit će ruski plin do južne i središnje Europe trasom koja zaobilazi Ukrajinu, preko koje EU uvozi 15 posto plina. Kapacitet plinovoda bit će 63 milijarda prostornih metara plina na godinu, što odgovara količini koju EU uvozi preko Ukrajine.

No, projekt je predmet velikog sporenja između Moskve i Bruxellesa u kontekstu ukrajinske krize.

Bugarska je pod pritiskom EU-a i Washingtona 10. lipnja suspendirala pripreme za gradnju plinovoda dok se situacija ne razjasni.

Europska komisija ističe da ugovori o tom plinovodu, koje je Gazprom sklopio sa sedam država (Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Austrijom), nisu u skladu s europskim pravilima o tržišnom natjecanju.

Smatra da Gazprom, proizvođač i distributer plina, po europskim propisima ne može istodobno biti vlasnik proizvodnih kapaciteta i transportne mreže. Trećim stranama trebao bi također osigurati nediskriminirajući pristup plinovodu, odnosno on ne može imati ekskluzivno pravo da bude jedini dobavljač i traži da se riješi pitanje tarifne strukture.

Plinovod također ne bi pridonio smanjenju europske ovisnosti o ruskom plinu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara