Foto: AFP

NAJVEĆE svjetske banke morale bi namaknuti ukupno 374 milijarde eura dodatnog kapitala da su postroženi kapitalni propisi u okviru Basel III sporazuma stupili na snagu koncem prošle godine, sugerira najnovija procjena Banke za međunarodna poravnanja (BIS).

Podsjetimo, novi propisi postupno će stupati na snagu od početka sljedeće godine, a u cijelosti bi se trebali početi primjenjivati od 2019. godine. Banka za međunarodna poravnanja svakih pola godine objavljuje procjene o iznosu koji nedostaje bankama kako bi dosegle propisanu stopu adekvatnosti temeljnog kapitala od sedam posto.

Valja napomenuti kako je najnovija procjena o nedostatku 374 milijarde eura za 111 milijardi manja nego procjena koju je BIS donio u travnju. Tada je izračunao da bi banke morale prikupiti 486 milijardi eura da su propisi stupili na snagu krajem lipnja prošle godine. Prosječna stopa adekvatnosti osnovnog kapitala prema novim propisima bi trebala iznositi 7,7 posto, a u uzorku od 102 banke, njih 30 ne bi ispunilo te uvjete.

BIS navodi kako se u uzorku od 102 banke nalazi 13 je američkih, 13 japanskih, osam njemačkih, te po šest banaka iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Kine i Turske. Imena banaka nisu navedena. Valja naglasiti kako bi otprilike polovina minusa od 374 milijarde eura otpala na europske banke. Europska agencija za banke (EBA) procijenila je da bi 27 od 48 najvećih banaka moralo namaknuti 242 milijarde eura dodatnog kapitala da je novi standard bio na snazi u lipnju prošle godine.

Novi propisi mogli bi donijeti probleme u perifernim ekonomijama

Zbog novih propisa banke su zadnjih godina prisiljene prikupljati dodatni kapital, kako bi se izbjegli bailouti banaka koje će plaćati porezni obveznici. Novi prijedlozi u Europskoj uniji također idu u tom smjeru, jer se planira stvaranje fonda u kojeg će sve banke davati doprinose, a one koje se nađu u problemima onda bi se sanirale upravo sredstvima iz tog fonda.

Iako se ovakve reforme bankovnog sektora svakako dobrodošle, one bi ipak mogle imati i negativan utjecaj na neka tržišta, posebna ona u perifernim zemljama. Naime, pretpostavlja se kako će banke zbog novih propisa kapital mahom povlačiti u središnjicu, što znači da će u filijalama, odnosno u podružnicama na manjim tržištima, bit dostupan manji iznos kapitala. To bi moglo biti problematično za ekonomije zemalja u kojima je većina najjačih banaka u stranom vlasništvu, a među takvim državama je, naravno, i Hrvatska.