Foto: freeimages.com

PREMA nalazima četvrtog Allianzova barometra rizika u 2015., kompanije će se u sve povezanijem korporativnom okruženju suočiti s nizom novih izazova, i to zahvaljujući rastu broja tzv. problematičnih scenarija (disruptive scenarios). Osim toga, stručnjake za rizik i dalje zabrinjavaju uobičajeni industrijski rizici poput zastoja u poslovanju i opskrbnom lancu (46% odgovora), prirodnih katastrofa (30%), te požara i eksplozija (27%), koji predvode ovogodišnju ljestvicu rizika.

Računalni (17%) i politički rizici (11%) ostvarili su najznačajniji pomak na ljestvici. Anketa je provedena među više od 500 menadžera za upravljanje rizicima i stručnjaka za korporativno osiguranje iz Allianza i međunarodnih kompanija u 47 različitih zemalja.

"Rastuća međuzavisnost brojnih industrija i procesa znači da su kompanije izložene sve većem broju problematičnih scenarija. Negativni učinci se mogu umnožiti iznimno brzo, a jedan rizik može dovesti do niza drugih. Prirodne katastrofe ili računalni napadi mogu uzrokovati zastoj poslovanja ne samo u jednoj kompaniji, već u cijelim sektorima ili u ključnoj infrastrukturi“, istaknuo je Chris Fischer Hirs, glavni izvršni direktor kompanije Allianz Global Corporate & Specialty SE (AGCS), osiguravatelja Allianza SE od korporativnih i posebnih rizika.

"Upravljanje rizicima mora odražavati tu novu stvarnost. Rano otkrivanje bilo kakve međupovezanosti može umanjiti gubitke ili pridonijeti njihovom sprječavanju. Također je važno poticanje horizontalne kros-sektorske suradnje unutar kompanija kako bi se uspješno uhvatilo u koštac sa suvremenim rizicima.“

U Hrvatskoj strah od zakonodavnih promjena na trećem mjestu

Allianzov barometar rizika po prvi puta u istraživanju uključuje i Hrvatsku, u kojoj najveći rizik predstavlja stagnacija ili pad tržita (41% odgovora), a slijede rizik od zastoja u poslovanju i opskrbnom lancu (38%) te zakonodavne i regulatorne promjene (25%). Prošle smo godine bili svjedocima brojnih poplava u Hrvatskoj, stoga ne čudi da prirodne katastrofe kotiraju visoko među rizicima za 2015., zauzevši četvrto mjesto (22%). „Barometar rizika za hrvatske kompanije realni je odraz stanja na našem tržištu, ali i odražava činjenicu da smo integralni dio sve povezanije ekonomije u kojoj nitko nije otok za sebe“, izjavila je Marija Kazija, direktorica Sektora za aktuarske poslove i upravljanje rizicima u Allianzu Zagreb.

Budžetska ograničenja i znanja koja se ne razmjenjuju štetni su za računalnu zaštitu

Rizik od računalnog kriminala i informatičkih propusta i kvarova nastavio je napredovati na Allianzovom barometru rizika te se po prvi puta našao među pet vodećih poslovnih rizika u svijetu (prošle su godine računalni rizici bili osmi na spomenutoj ljestvici, a 2013. tek 15. po redu). U Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u računalni rizici nalaze se među tri vodeća korporativna rizika. Gubitak reputacije (61%) i zastoj u poslovanju (49%) smatraju se glavnim uzrocima ekonomskih gubitaka nakon nekog incidenta.

Iako je svijest o računalnim rizicima sve veća, brojne kompanije još uvijek podcjenjuju različite učinke koje takvi rizici imaju, smatra 73% ispitanika. Budžetska ograničenja su još jedan razlog zbog kojega kompanije nisu spremnije nositi se s računalnim rizicima.

"Računalni rizici iznimno su složeni. Različiti dionici, poput arhitekata informatičke sigurnosti i menadžera zaduženih za poslovni kontinuitet, moraju dijeliti svoja znanja kako bi prepoznali i procijenili scenarije koji predstavljaju prijetnju“, objasnio je Jens Krickhahn, voditelj prakse za osiguranje od računalnih rizika i osiguranje povjerenja AGCS-ove poslovne jedinice Financial Lines, zadužen za Njemačku i središnju Europu. „Znanja koja se u prošlosti nisu razmjenjivala i dijelila moraju se objediniti u jedan think tank koji će imati holistički pristup rizicima. Ljudski faktor se također ne smije podcijeniti jer i zaposlenici mogu uzrokovati informatičke sigurnosne incidente, bilo namjerno ili nehotice.“

Politički rizici bilježe porast

Prema barometru, u 2015. godini politički/društveni prevrati predstavljaju još veći problem za kompanije. U usporedbi s prošlogodišnjom anketom, ti su se rizici popeli za devet mjesta na devetu poziciju ukupno, te su po prvi puta ušli među deset vodećih rizika u regiji EMEA zaustavivši se na osmom mjestu. Osim toga, po prvi puta su među deset vodećih rizika u Brazilu i među prva tri rizika u Rusiji i Švicarskoj, dok su u Ukrajini zauzeli prvo mjesto na ljestvici najvećih poslovnih problema. Nadalje, riječ je o drugom vodećem uzročniku zastoja u opskrbnom lancu (53%), odmah nakon prirodnih katastrofa. Prema riječima Christofa Bentelea, direktora kriznog menadžmenta u AGCS-u, geopolitička situacija sve je lošija, zbog čega su kompanije sve ranjivije: „Razine rizika u pojedinim zemljama sve se češće mijenjaju, zbog čega je procjena rizika sve nestabilnija.“ Još jedan izvor političkih tenzija u 2015. godini mogao bi proizaći iz nižih cijena nafte jer će one dodatno otežati situaciju s budžetima zemalja koje značajno ovise o prihodima od nafte. Hvatanje u koštac s političkim rizicima i terorizmom prepoznato je kao vodeći izazov koji će tijekom sljedećih pet godina stajati pred upravljanjem rizicima.

Ozbiljnije implikacije zastoja u poslovanju

Već treću godinu zaredom rizik od zastoja u poslovanju i opskrbnom lancu predstavlja vodeću prijetnju u Barometru rizika. Gotovo polovica ispitanika (46%) navela je spomenuti rizik kao jedan od tri najznačajnija rizika za kompanije, što predstavlja porast od 3% u odnosu na prethodnu godinu. Prema mišljenju većine, požari/eksplozije (43%) i prirodne katastrofe (41%) glavni su uzroci zastoja u poslovanju od kojeg kompanije najviše strahuju.

Mogući učinak zastoja na kompaniju, njezine dobavljače i korisnike često je veći od same fizičke štete. Prosječno potraživanje od osiguranja nakon zastoja u poslovanju trenutno iznosi 1,36 milijuna američkih dolara i već je za 32% veće od prosječnog potraživanja zbog izravne štete na imovini (1,03 milijuna dolara). „Kompanije provode puno vremena procjenjujući izravnu štetu i promatrajući vlastite posljedice od zastoja u poslovanju, no potrebno je još više raditi na analiziranju rizika povezanih s dobavljačima i korisnicima“, istaknuo je Paul Carter, globalni direktor AGCS-ove poslovne jedinice za savjetovanje o rizicima. Upravljanje rizicima za opskrbni lanac i dalje predstavlja slabu točku u programima upravljanja rizicima brojnih multinacionalnih kompanija. Mnoge kompanije još uvijek nemaju alternativne dobavljače. „Suradnja između različitih dijelova neke kompanije nužna je kako bi se razvili otporni procesi koji prepoznaju slabe karike u opskrbnom lancu“, objasnio je Volker Muench, direktor globalne prakse Grupe u AGCS-ovoj poslovnoj jedinici za preuzimanje rizika u imovinskom osiguranju.

Regionalni trendovi: Rastuća bojazan od nedostatka talenata

Iako su tri vodeća rizika – zastoj u poslovanju/opskrbnom lancu, prirodne katastrofe te požari i eksplozije – već treću godinu zaredom identična diljem Europe, Bliskog Istoka i Afrike (regija EMEA), te dviju Amerika i azijsko-pacifičke regije, određene regionalne razlike ipak postoje. Računalni rizik značajno je napredovao među deset vodećih rizika u regiji EMEA i u Amerikama, no ne pojavljuje se u deset vodećih rizika u azijsko-pacifičkoj regiji, što bi moglo značiti da brojne kompanije još uvijek nisu svjesne potpunog učinka mogućih rizika. Spoj nestašice kvalificiranih talenata i sve starije radne snage predstavlja sve veći problem i po prvi puta se nalazi među deset vodećih rizika u SAD-u. Istovremeno, diljem azijsko-pacifičke regije kompanije su zabrinutije zbog trgovinskog okruženja nego što su to bile prije 12 mjeseci, zbog čega je mogućnost stagniranja ili pada tržišta ušla među deset vodećih rizika.

Trendovi u industriji: Brodarstvo zabrinuto zbog konkurencije, a sektor financijskih usluga zbog regulative

Učinak prirodnih katastrofa (kao što su potresi) i dalje je je vodeći rizik u sektoru strojarstva i graditeljstva (42%). Zastoj u poslovanju (68%) još uvijek predstavlja glavni rizik u proizvodnji; proizvođači su zbog toga zabrinutiji nego prije 12 mjeseci (60%) jer mogućnost velikih potraživanja u određenim sektorima (primjerice, sektor poluvodiča i automobilski sektor) nastavlja rasti. Zakonodavne i regulatorne promjene (33%) i dalje su najveća briga sektora financijskih usluga, što odražava sve veću nadzornu intervenciju diljem svijeta. Sektor brodogradnje zabrinut je zbog sve veće konkurencije (29%), dok prijevoznu industriju najviše brine krađa (47%).

Dvostruki izazov: klimatske promjene i problematične tehnologije

Klimatske promjene i prirodne katastrofe te tzv. problematične tehnologije (dissruptive technologies) kao što su 3D-ispis ili nanotehnologija na samom su vrhu rizika kada je riječ o njihovom dugoročnom upravljanja. „Kompanije mogu očekivati daljnje probleme zbog tehnoloških inovacija. Istovremeno će biti izložene utjecaju klimatskih promjena koje predstavljaju inherentni rizik koji nije pod njihovom izravnom kontrolom“, istaknuo je Axel Theis, član Upravnog odbora Allianza SE. „Najbolja pojedinačna praksa zajedno sa međusuradnjom kompanija, industrija i regija može pridonijeti ublažavanju ekološke štete i stvaranju buduće sigurnosti, rasta i inovacija u održivijem svijetu.“