Foto: FAH

MINISTAR vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Igor Crnadak prenio je predstavnicima država-članica Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) kako se njegova zemlja snažno protivi planovima za moguću gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske gore u Hrvatskoj, objavilo je i utorak ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Crnadak je ovu poruku prenio u govoru kojega je u ponedjeljak održao tijekom otvaranja 59. redovite sjednice Opće skupštine IAEA koja se do 18. rujna održava u Beču.

Kako se navodi u priopćenju objavljenom u Sarajevu, Crnadak je ovom prigodom "izrazio zabrinutost zbog aktivnosti susjedne Republike Hrvatske koje se odnose na izgradnju odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom kod Novog Grada".

Istaknuo je da se Bosna i Hercegovina snažno protivi izgradnji takvog odlagališta te je izrazio uvjerenje da Republika Hrvatska može pronaći prikladnije rješenje za odlaganje takvog otpada "koje ne bi dovelo u opasnost dobrosusjedske odnose dvije zemlje".

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ističu kako ova izjava ministra Crnadka predstavlja prvo službeno očitovanje tijela vlasti BiH o ovoj temi, pri čemu je posebice značajno kako je ono izneseno u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Odlagalište 3 kilometra od granice

Navedeno je i kako će ovo očitovanje Crnadka biti uvršteno u službene dokumente bečke konferencije čime će stajalište BiH o ovoj temi biti dokumentirano od strane IAEA.

Trgovska gora odnosno napuštena vojarna Čerkezovac, koja se spominje kao moguće odlagalište radioaktivnog otpada, nalazi se u općini Dvor i tri je kilometra udaljena od granice s BiH.

Uz bosanskohercegovačke vlasti i javnost, protiv odlagališta opetovano su se izjasnili i mještani Dvora.

Lokacija na Trgovskoj gori nije definitivno određena kao odlagalište i za sada se spominje kao dio nacionalne strategije zbrinjavanja ovakvog otpada koju Hrvatska mora izraditi sukladno pravilima Europske unije.

Takva lokacija potrebna je prije svega radi zbrinjavanja istrošenog goriva nuklearne elektrane "Krško", a trajno rješenje mora biti pronađeno najkasnije do 2043. godine.