Ilustracija: sch.hu

PREMA dostupnim podacima Ministarstva branitelja od 1998. do 2010. godine umrlo je 24.249 hrvatskih branitelja što je 4,84 posto u ukupnoj populaciji, a ovo istraživanje tog ministarstva s Medicinskim fakultetom u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo prva je faza projekta u kojoj je uspoređena smrtnost hrvatskih branitelja sa smrtnosti u općoj populaciji.

Preliminarni rezultati ukazuju kako je najveći broj preminulih branitelja umro od raznih tumora, potom slijede preminuli od bolesti cirkulacijskog sustava (infarkt, moždani udar i sl.), te od posljedica ozljeda, trovanja i drugih sličnih uzroka.

Kako se doznaje u Ministarstvu branitelja, još je uvijek u tijeku druga faza projekta, koja bi trebala biti dovršena do kraja godine i koja bi obuhvatila razdoblje i za 2011. te u kojoj se uspoređuju bolesti hrvatskih branitelja u odnosu na opću populaciju.

Ministarstvo ističe da se radi o vrlo opsežnim bazama podataka u kojima je 501.701 hrvatski branitelj. Očekuje se da će se dobivanjem cjelovitih rezultata dobiti dijagnoza po međunarodnoj klasifikaciji bolesti za oboljele branitelje te usporedba bolesti od kojih boluje opća populacija u usporedbi s populacijom branitelja, broj bolničkih liječenja po godinama te usporedba dobi bolesnika.

Prema postojećim podacima primarni uzrok smrtnosti u općoj populaciji su bolesti cirkulacijskog i krvožilnog sustava, dok su prema preliminarnim rezultatima primarni uzrok smrtnosti u populaciji hrvatskih branitelja tumori.

U Ministarstvu branitelja navode kako će konačna usporedba s podacima iz opće populacije pokazati može li se govoriti o značajnom porastu pojave tumora među braniteljskom populacijom.

Prema dobivenim rezultatima predložit će se preventivni pristup u ovoj populaciji kroz sustav sistematskih pregleda, promoviranje ciljanih pretraga te ciljani probir za bolesti s najvećom smrtnosti, navode u ministarstvu.

U okviru Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata razvili smo cjeloviti sustav psihosocijalne i zdravstvene skrbi te kroz djelovanje centara za psihosocijalnu pomoć na županijskoj razini, regionalnih centara za psihotraumu i Centra za krizna stanja, nastojimo osigurati kontinuiranu psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, ističe ministarstvo.