Foto: AFP

NORVEŠKI sud danas je objavio presudu masovnom ubojici Andersu Behringu Breiviku. Sutkinja je odmah na početku kazala da je norveški ubojica proglašen uračunljivim i osudila ga je na 21 godinu zatvora, od čega će mu se odbiti 445 dana provedenih u pritvoru.

Neće se žaliti na presudu jer bi time dao legitimitet sudu

Nakon opsežnog tumačenja presude, Anders Breivik imao je priliku obratiti se sudu i dati izjavu, ali je to odbio odnosno odlučio maksimalno skratiti. Pritom je kazao kako se neće žaliti na presudu, jer bi time dao legitimitet sudu kojeg ne priznaje.

"Svrstali ste se uz ideologiju multikulturalizma i stoga ne mogu legitimizirati ovaj sud. Želim ovo završiti isprikom svim militantnim nacionalistima u Norveškoj i Europi što nisam ubio još više ljudi", kazao je Breivik, nakon čega ga je sutkinja zaustavila, a njegove odvjetnike zamolila da kontroliraju svog klijenta.

Zatim je Breiviku još jednom ponudila dodatno vrijeme da razmisli o tome hoće li se žaliti na presudu, što je on ponovno definitivno odbio. tužiteljstvo je pak reklo kako će razmisliti o tome hoće li se žaliti na presudu, za što imaju 14 dana. Breivik je na kraju ponovno pozdravio visoko uzdignutom desnicom, nakon čega je u lisicama odveden iz sudnice, čime je današnja "predstava" završena.

Naknadno je tužiteljstvo održalo konferenciju za novinare na kojoj su priopćili kako se ni oni neće žaliti na presudu suda.

"Križar" s burnom prošlošću

Suci su u  presudi pisali o Breivikovoj prošlosti, a očekuje se da će se ubojica sudu obratiti u kasnim popodnevnim satima. Sutkinja Wenche Elizabeth Arntzen je govorila o Breivikovom djetinjstvu, a posebno o razdoblju kada su Breivika i njegovu obitelj pratio psihološki tim.

Govorila je o njegovom mladenačkom neprilagođenom ponašanju, crtanju grafita. Potom se prebacila na Breivikov put u Liberiju gdje je išao kupovati dijamante i navodno upoznao srpske nacionaliste.

Kazala je i da je cijele godine igrao igru World of Warcraft u kojoj je kao svoje ime koristio "Conservatism". Igru je igrao i po 16 sati dnevno. Nakon sutkinje, čitanje presude je preuzeo drugi sudac Andrey Andersen.

Rekao je da je Breivik distribuirao svoj manifest nešto prije terorističkih napada i to pod pseudonimom Andrew Breivik. Čini se kako ga je manifest, koji ima 1500 stranica, počeo pisati 2007. godine u Engleskoj. U njemu je napisao da će se 2083. godine slaviti 400. obljetnica Bitke za Beč. Manifest je podijelio na tri djela - povijest Europe, njegovu ideologiju i pripreme za teroristički napad.

Sudac se potom prebacio na činjenicu da se Breivik sam opisivao kao "križar". Naveli su da njegova grupa "Vitezovi templari" ne postoji, što su tužitelji koristili u obranu teze da je bio neubrojiv. Breivik je bio u Liberiji, ali nije otišao kako bi se susreo sa srpskim nacionalistima, nego da kupi dijamante. U Londonu je bio kako bi se susreo sa članovima reda Vitezova Templara.

Kao njegove političke motive za napade, suci su naveli činjenicu da je vjerovao da su etnički Norvežani pod udarom Laburističke stranke i njihove imigracijske politike. Demokracija kako je on vidi nije postojala, a mediji su blokirali pristup konzervativnim nacionalistima. Kao svoju zadaću je smatrao zaštititi Norvežane i zato je poduzeo "preventivnu akciju".

Za napad se Breivik pripremao i igrajući igru Call of Duty. Tužitelji su prije ručka opisivali svako ubojstvo koje je Breivik počinio od bombaškog napada u Oslu pa do svake pojedine žrtve na Utoyi. I nakon ručka su nastavili sa opisivanjem ubojstava, a potom će krenuti na objašnjavanje zašto su Breivika proglasili uračunljivim.

Suci su krenuli u objašnjavanje kako su došli do zaključka da je Breivik bio ubrojiv. Sutkinja Arntzen je govoreći o pitanju ubrojivosti, je kazala da osoba koja je psihotična u trenutku počinjenja zločina neće biti kažnjena. No, moraju postojati jasni znakovi psihoze da bi počinitelj bio proglašen neuračunljivim.

Norveški ubojica zadovoljan presudom

Norveški ubojica je zadovoljan presudom, jer je želio da ga proglase ubrojivim za zločin koji je počinio. Najavio je da će u zatvoru pisati knjigu o borbi protiv multikulturalizma. Breivik je dobio maksimalnu kaznu zatvora po norveškim zakonima, no ona mu se može i produžiti ukoliko se procijeni da je i dalje opasan za društvo.

Tužitelji će u roku 14 dana odlučiti hoće li se žaliti na presudu. Odvjetnica obitelji žrtava i preživjelih Mete Yvonne Larsen je kazala norveškim medijima da je donesena "hrabra odluka". Trine Aamond, majka 19-godišnjaka, koji je ubijen na Utoyi je kazala da je sretna zbog činjenice da je Breivik proglašen ubrojivim te dodala da je zadovoljna zato što je odluka sudaca bila jednoglasna.

Preživjeli sa Utoye Eivind Rindal je kazao za VG da je važno što je optuženi dobio svoju kaznu, a još važnije je da nikada ne izađe iz zatvora. "Mnogo je onih koji u našem društvu dijele njegove ekstremne stavove", rekao je Rindal. Breivik je kazao da se neće žaliti na presudu.

Breivik je ranije priznao ubojstvo 77 ljudi i ranjavanje više od 240 osoba tijekom bombaškog napada u centru Osla i krvoprolića na norveškom otoku gdje se održavao ljetni kamp mladeži Laburističke stranke. Ključno pitanje za pet sudaca koji su donosili odluku je bilo je li Breivik bio ubrojiv kada je izveo napade.

Želio zaustaviti "islamizaciju" Norveške

Da su ga proglasili neuračunljivim, Breivik bi bio smješten u posebnu "psihijatrijsku ćeliju". 33-godišnji ubojica je cijelo vrijeme tvrdio da je napad izveo psihički uravnotežen, odbijao je priznati krivnju, a akcije je pravdao borbom za zaustavljanje "islamizacije" Norveške. Tužitelji su tražili da ga se proglasi ludim, što se na kraju nije dogodilo.

Jučer su oko suda u Oslu postavljene sigurnosne ograde, a staklena pregrada u sudnici dijelila je Breivika i obitelji žrtava. Izravan prijenos izricanja presude se gledao u drugim sudnicama diljem Norveške u kojima su sjedili ostali članovi obitelji žrtava. Breivikovo 10-tjedno suđenje su obilježila stravična svjedočenja očevidaca pokolja. Neki od njih, koji su bili u ljetnom kampu na Utoyi, su pričali da je iz blizine pucao svojim žrtvama u glavu.

Borba protiv uništavanja norveškog identiteta

Breivik je napad u srpnju prošle godine izveo noseći lažnu policijsku uniformu, sustavno ubijajući nedužne žrtve. Motiv za napade je bilo njegovo mišljenje da Laburistička stranka promovira multikulturalizam i uništava norveški identitet. U sudnici niti jednom nije pokazao nikakve znakove kajanja, a nekoliko saslušanja je počeo pozdravljajući uzdignutom desnicom.

Dva tima psihijatara, koji su za sud obavljali procjenu, su došli do različitih zaključaka. Prvi je zaključio da je Breivik paranoidni shizofreničar, a drugi da je psihički uravnotežen. Ranije ovog mjeseca, šef norveške policije Oeystein Maelanda je dao ostavku nakon što se u nezavisnoj istrazi zaključilo da je Breivikov suludi pohod mogao biti zaustavljen. Prošlogodišnji napadi su u Norveškoj pokrenuli rasprave o toleranciji i demokraciji u državi.