Bugarska nije odustala od Južnog toka: "Već je u nepovratnoj fazi"

Ilustracija: YouTube

BUGARSKA nije odustala od planova izgradnje plinovoda Južni tok kojim bi se ruski plin dopremao u Europu, rekao je u ponedjeljak ministar energetike Dragomir Stojnev i dodao da je realizacija tog Gazpromovog projekta ušla u nepovratnu fazu.

Službena Sofija u nedjelju je objavila da je nakon kritika Bruxellesa i Washingtona obustavila pripreme za izgradnju rusko-talijanskog plinovoda Južni tok, koja je trebala početi ovog ljeta u Bugarskoj.

Osmišljen da bi zaobišao Ukrajinu, plinovod je potaknuo napetosti između EU-a i Rusije pošto je Bruxelles prošli tjedan zatražio od Sofije da prekine pripreme za gradnju dok se ne donese presuda o tome je li projekt usklađen s europskim zakonima.

"Uvjeren sam da će se naći rješenje za sva otvorena pitanja"

Stojnev je u ponedjeljak naglasio da je siguran da će se Južni tok izgraditi kad se razjasne sporovi. "Ako situaciju razmotrimo strateški i bez emocija, čini se da je projekt Južni tok nepovratan te da je važan i za Bugarsku i za Europu", rekao je Stojnev. "Uvjeren sam da će se naći rješenje za sva otvorena pitanja", dodao je bugarski ministar.

Odgovarajući na pitanje o odluci Bugarske da zaustavi pripreme za izgradnju plinovoda, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da se izvješće još provjerava. "Prerano je za komentar, moramo provjeriti", rekao je Peskov.

Bugarski premijer Plamen Orešarski rekao je nakon sastanka s američkim senatorima u nedjelju da je "naredio prekid radova na pokretanju izgradnje Južnog toka". "Odluku ćemo donijeti nakon savjetovanja s Bruxellesom", rekao je Orešarski.

Europska komisija pozvala je u utorak Sofiju na prekid gradnje Južnog toka objasnivši da Bugarska ne poštuje europska pravila za javne natječaje.

Ministrica: Srbija odgađa početak radova na Južnom toku

Potpredsjednica srbijanske vlade i ministrica prometa Zorana Mihajlović najavila je da će Srbija morati odgoditi početak gradnje plinovoda Južni tok pošto je bugarski premijer Plamen Orešarski objavio prekid radova na tom projektu.

Mihajlović, koja je donedavno bila ministrica energetike u vladi Ivice Dačića, najavila je u beogradskom listu Blic da, nakon odluke Bugarske ni Srbija ne može pokrenuti radove na plinovodu, simbolično započete u studenom 2013.

"Bugarska je čvorište, pa samim tim, dok se ne okončaju razgovori Bugarske s Bruxellesom i Europske unije s Rusijom, i mi stojimo. Ili, dok Rusija ne promijeni rutu. Ali, svakako rezultat i jednog i drugog scenarija znači odlaganje radova u našoj zemlji", objasnila je poziciju Srbije u tom projektu.

Odluka Bugarske reakcija je na prošlotjedni zahtjev Europske komisije koja je optužila Sofiju za narušavanje europskih propisa pri raspisivanju natječaja za izgradnju Južnog toka i davanja privilegija ruskim i bugarskim tvrtkama.

Bugarski premijer Plamen Orešarski u nedjelju je, nakon susreta sa skupinom američkih senatora, priopćio da je Bugarska obustavila radove.

Međutim, bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev ranije u ponedjeljak objavio je da Bugarska nije i odustala i da je realizacija tog Gazpromovog projekta ušla u nepovratnu fazu.

Bruxelles je od Bugarske, kao članice EU, tražio i da se bilateralni sporazumi za gradnju Južnog toka usklade s normama Trećeg energetskog paketa.

Prema riječima srbijanskog ministra energetike i rudarstva Aleksandra Antića, budućnost ovog energetskog projekta ovici ponajprije o dogovorima Europske komisije i zemalja članica EU s Rusijom.

"Za nas je Južni tok važan i kao razvojni i kao energetski projekt, ali je jasno da je Srbija samo jedna od država kroz koju plinovod treba proći, a da smo, pritom, u ovom projektu, osim Rusije, jedina država koja nije članica EU", kazao je Antić.

Najavio je da formalna odluka o prekidu radova na Južnom toku još nije donesena i da će Beograd "nastaviti pratiti situaciju".

Gradnja dionice plinovoda Južni tok u Srbiji počela je 24. prosinca 2013. godine simboličnim zavarivanjem prvog spoja cijevi u vojvođanskom selu Šajkaš kod Novog Sada. Znak za početak radova izravnim videolinkom dao je predsjednik države Tomislav Nikolić ocjenom da je priključenje Srbije na taj projekt u koji će biti uloženo 1,9 milijardu eura simbol napretka i povezivanja s Rusijom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara