CIA predvidjela tijek Oluje: Hrvatska je bila pod međunarodnim pritiskom da se suzdrži, ali pritisak nije urodio plodom!

Ilustracija: Arhiva

NEDAVNO deklasificirani dokumenti CIA-e iz razdoblja Domovinskog rata i rata u BiH pokazuju da je američka obavještajna služba u srpnju 1995. najavila akciju Oluju i uglavnom dosta precizno predvidjela razvoj događaja u oslobađanju okupiranih hrvatskih područja.

"Sve veće povjerenje Zagreba u svoju vojnu snagu i uvjerenje da će za reintegraciju područja pod srpskom kontrolom biti potrebna sila najvjerojatnije će navesti Hrvatsku da ovu jesen pokuša zauzeti veće dijelove UN-ovih sektora Sjever i Jug, no teške borbe oko Bihaća i u Posavini te oružane provokacije krajinskih Srba mogle bi izazvati hrvatsku ofenzivu i do sredine ljeta", piše u dokumentima Posebnog odjela CIA-e za Balkan od 21. srpnja 1995.

"Zagreb bi za glavni napad radije pričekao jesen, ali teške borbe u BiH, posebice oko Bihaća i u Posavini, ili oružane provokacije krajinskih Srba mogle bi potaknuti hrvatsku ofenzivu do sredine ljeta", stoji u izvješću s kojeg je nedavno skinuta oznaka tajnosti. Američka obavještajna agencija u dokumentu navodi da Zagreb još uvijek gaji "neke nade" za političkim rješenjem, ali da je "sve više vjerojatno da će zbog nedostatka napretka na političkom planu pribjeći sili".

"Miloševićevo prepuštanje krajinskih Srba u sektorima Jug i Sjever hrvatskim snagama je zapanjujuće s obzirom na njegovo nacionalističko stajalište"

Analitičari CIA-e smatrali su da će borbe u tzv. Krajini biti najteže od 1992. i bili pogrešna uvjerenja da će Beograd priteći u pomoć krajinskim Srbima. "Jugoslavenska" vojska, kako je navodi CIA, poslat će barem povećanu logističku potporu, zajedno s nekim specijalnim snagama i "dobrovoljačkim" jedinicama kako bi se pomoglo krajinskim Srbima. Međutim, u izvješću od 5. rujna iste godine CIA je priznala da je "Miloševićevo prepuštanje krajinskih Srba u sektorima Jug i Sjever hrvatskim snagama zapanjujuće s obzirom na njegovo nacionalističko stajalište".

Ponašanje Beograda za Oluje "izazvao je zanemariv prosvjed srbijanskog stanovništva, usprkos dolasku skoro 200.000 krajinskih izbjeglica i najvećem srpskom porazu otkako je njemački Wehrmacht pregazio Jugoslaviju u samo sedam dana u travnju 1941.", stoji u izvješću.

Dokumenti iz srpnja 1995. pokazuju da je CIA procijenila da Hrvatska "za sada" neće napasti srpske položaje u sektoru Istok, kako ne bi izazvala Beograd. CIA je tada ocijenila da bi "jugoslavenska" vojska, djelomično mobilizirana, u istočnu Slavoniju mogla uputiti 22.000 vojnika sa 700 tenkova i teškim topništvom.

Hrvatska bila pod međunarodnim pritiskom da se suzdrži od Oluje

CIA otkriva i da je Hrvatska bila pod međunarodnim pritiskom da se suzdrži od Oluje, ali i da taj pritisak neće uroditi plodom. Pritom CIA napominje da EU nastavlja s ekonomskim stiskom na Zagreb te da je "Bonn 16. srpnja službeno upozorio Zagreb da će nova vojna akcija (prije toga je u svibnju izvedena akcija Bljesak) ugroziti pregovore o sporazumu o trgovini i suradnji s Europskom unijom i sudjelovanje u pomoći programa PHARE".

"Međunarodni pritisak na Zagreb će vjerojatno utjecati na vremenski slijed i taktiku, ali ne i na strategiju. Sve veća frustriranost međunarodnom zajednicom učvrstila je stajalište Zagreba da će Hrvatska morati djelovati sama kako bi riješila problem Krajine, a ta frustriranost je, barem privremeno, umanjila utjecaj Zapada na odluke Zagreba", piše u izvješću.

CIA je, međutim, uvjerena da će "Zagreb svojim ključnim zapadnim saveznicima, SAD-u i Njemačkoj, dati ograničeno upozorenje prije pokretanja neke glavne ofenzive". "Zagreb će svakako, kao što je to činio i prije, snagama UN-a izdati upozorenje barem sat vremena prije neizbježnog napada kako bi se broj žrtava među UN-ovim osobljem sveo na minimum", piše CIA.

"Brza, odlučujuća pobjeda Hrvatske bi Beograd suočila sa svršenim činom"

Predsjednik Franjo Tuđman vjeruje, dodaje CIA, da brza akcija u sektorima Sjever i Jug "neće trajnije naštetiti Hrvatskoj u odnosu s međunarodnom zajednicom i EU". "Kako bi to osigurala, Hrvatska će pokušati minimalizirati percepciju `etničkog čišćenja`, ali će joj biti teže nego u sektoru Zapad jer sektori Sjever i Jug imaju znatno veći broj srpskog stanovništva... Zagreb već priprema javno opravdanje za vojnu akciju protiv krajinskih Srba", pišu stručnjaci CIA-e.

CIA navodi da Hrvatska planira "brzu" vojnu akciju kako bi glavne ciljeve HV zauzeo u roku od 72 sata i odmaknuo srpsko topništvo od hrvatskih gradova i, posebice, eliminirao prijetnju raketnim napadima na Zagreb.

CIA je tada predvidjela da bi "borbe duljeg trajanja najvjerojatnije potaknule Srbiju na umiješanost velikih razmjera". "Ali brza, odlučujuća pobjeda Hrvatske bi Beograd suočila sa svršenim činom, čime bi potpora 'jugoslavenske' vojske u spašavanju sektora Sjever i Jug bila vrlo malo vjerojatna", zaključuje se u izvješću.

CIA i predsjednička knjižnica Billa Clintona u Little Rocku skinuli su nedavno oznaku tajnosti s više od 300 tajnih obavještajnih podataka iz vremena rata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995 godine, a bivši predsjednik Clinton će ih javno predstaviti 1. listopada.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara