Foto: FAH

PREDSJEDNIČKI izbori na kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović očigledno su dali boost HDZ-ovom rejtingu. Novo mjesečno istraživanje Cro Demoskop pokazuje da je HDZ povećao svoju prednost ispred SDP-a, a Grabar Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara.

Agencija Promocija plus ovo istraživanje provela je između 2. i 4. ožujka na uzorku od 1300 ispitanika. HDZ podržava 31,1 posto birača, što je 1,6 posto više nego prije mjesec dana, dok je SDP druga stranka u Hrvatskoj s podrškom 24,7 posto birača (naspram 24,8 posto u prošlomjesečnom istraživanju).

Dvije su vodeće stranke u posljednja četiri mjeseca podebljale svoju izbornu podršku: HDZ za 5,2 postotna poena, a SDP za 2,9 postotnih poena.

ORaH u padu, prestigao ih Živi zid

Novost je i da je Živi zid prvi put u ovom istraživanju prestigao ORaH, te je sada treća stranka u Hrvatskoj. Da se izbori održavaju danas, za Živi zid bi glasalo 7,5 posto, a za ORaH 7 posto birača. No, ova promjena u odnosu snaga rezultat je pada ORaH-a, a ne rasta popularnosti Živog zida: prije mjesec dana ORaH je podržavalo 9,3 posto birača, a Živi zid 7,8 posto birača.

Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 1,8 posto (2 posto u veljači), a slijede HSS s 1,7 posto, HDSSB s 1,5 posto i Hrvatski laburisti s 1,3 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: NL Milana Bandića (1,2 posto), HSP (1,1 posto), HSP AS (1 posto), IDS (1 post), Hrast (0,6 posto), HKS (0,6 posto), HSU (0,6 posto), HSLS (0,5 posto) i NS Reformisti (0,5 posto). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto. Zabilježeno je i 13,9 posto neodlučnih.

Kada se gledaju omjeri snaga između lijeve i desne koalicije, HDZ-ova široka desna koalicija (HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS) 33,7 posto birača, što je točno jedan posto više nego u veljači, dok Kukuriku koaliciju podržava 27,8 posto birača, odnosno 0,6 posto više nego u veljači.

Slijede stranačka lista Živog zida sa 7,2 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 8,6 posto), te lista Orah-a koja je sa 6,9 posto (prema 10,8 posto iz veljače). Nakon raspada Saveza za Hrvatsku, HDSSB je na ovoj ljestvici zabilježio izbor od 2,2 posto, dok NL Milana Bandića bilježi 1,5 posto. Slijedi HKS sa 1,4 posto i Hrvatski laburisti s 1 posto. Na začelju ove ljestvice je NS Reformisti s 0,9 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 15,6 posto neodlučnih.

Birači najviše vole Kolindu

Nova predsjednica je nakon inauguracije (koju 53,6 posto građana smatra najvažnijim događajem mjeseca u veljači) postala i najpopularnija hrvatska političarka. Grabar Kitarović pozitivno doživljava 28,2 posto birača, naspram 17,8 posto iz prošlomjesečnog istraživanja.

Prethodni stanar Pantovčaka, Ivo Josipović je na drugom mjestu s izborom od 13,5 posto (prije mjesec dana 21,2 posto). Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko s izborom od 6,4 posto, a na petom je mjestu predsjednica Oraha, Mirela Holy (4,9 posto). Slijede Tonino Picula i Ivan Sinčić (po 4,1 posto). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Andrej Plenković (3,7 posto), Zoran Milanović (3,3 posto), Tomislav Karamarko (2,5 posto) i Božo Petrov (1,4 posto).

Lideri dvije najveće stranke, Karamarko i Milanović, praktički su podijelili prvo mjesto na ljestvici najnegativnijih političara. Karamarka najnegativnijim smatra 34,6 posto, a Milanovića 34,4 posto građana. Čak 11 posto građana na pitanje tko je najnegativniji hrvatski političar odgovara "svi političari".

Na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,1 posto), Ivo Josipović (1,0 posto), Kolinda Grabar Kitarović (0,8 posto), Nenad Stazić (0,7 posto), Slavko Linić (0,6 posto) i Milan Kujundžić (0,5 posto).

Raste ocjena Vlade

Vlada RH je zahvaljujući mjerama pomoći socijalno ugroženim građanima siječnju zabilježila znatan rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 28,4 posto.No, Vladinu politiku i dalje ne podržava 59,9 posto građana (prema siječanjskih 64,7 posto), uz sadašnjih 11,7 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,19 (u odnosu na 1,96 iz siječnja). Rast ocjene za svoj rad je zabilježilo i najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor (sada 2,18 prema prošlomjesečnih 2,15). Oba porasta ocjena (i Vlada i Sabor) zabilježeni su na valu porasta podrške unutar biračkog tijela lijeve koalicije.