Ilustracija: Bruno Konjević / Cropix

HRVATSKA traži novu priliku za snažniju gospodarsku suradnju s Rusijom. U Moskvi tim povodom boravi delegacija predvođena potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem. Očekivanja od službenog posjeta su velika.

Mogućnosti ruskih ulaganja u hrvatsku brodogradnju i energetiku u središtu su Čačićevih razgovora s ruskim ministrima i predstavnicima Lukoila, Zarubežnjefta, Gazproma. Uoči puta u Rusiju Čačić je najavio da će jedna od tema razgovora biti mogućnost privatizacije kutinske Petrokemije. Na nagađanja da bi tu akviziciju mogao ponuditi Gazpromu osvrnuo se predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala Ivan Tomac.

"Petrokemiju bi bilo pametno sačuvati"

"Vlada RH ima puno više problema od toga da treba u ovom trenutku prodavati Petrokemiju. Radi se o uspješnoj tvrtki, s uspješnom upravom, s radnicima i mislim da bi Petrokemiju bilo pametno sačuvati. Međutim, pričekati ćemo još da vidimo koje su stvarne namjere". Posjet Moskvi trebao bi pokazati i ruski interes za ulaganja u brodogradilišta. Posebice 3. maj, za koji je bilo ozbiljnih ponuda, podsjeća povjerenik Sindikata metalaca u 3. maju Juraj Šoljić.

"Čak je i jedan ruski investitor u prvom krugu inače otkupio dokumentaciju, međutim, prema mojim saznanjima, tada nije bilo onog obeštećenja za pomorsko dobro i nekretnine te se nije realizirala njihova ponuda za kupnju 3. maja. Svaka opcija koja je radna opcija za radnike 3.maja, a samim time i provedivost programa restrukturiranja, nama je prihvatljiva", rekao je Šoljić. Koji su sve potencijali snažnije hrvatsko-ruske suradnje, Moskva treba reći svoje. Politolog Branko Caratan podsjeća da su u doba SSSR-a pola ukupne robne razmjene s bivšom Jugoslavijom nosile upravo tvrtke iz Hrvatske. A danas?

Gospodarska suradnja daleko ispod mogućnosti

"Gospodarska suradnja Hrvatske i Rusije je daleko ispod mogućnosti, u prvom redu s hrvatske strane. Naš izvoz je višestruko manji od uvoza iz Rusije. U prvom redu uvozimo energente, prije svega naftu, a izvozimo farmaceutske proizvode i neku drugu robu", kaže Caratan. U nizu propuštenih prilika za ruska ulaganja, prije svega Družbe Adria i dijela Južnog toka, Hrvatska od 2003. nije imala odgovarajuću politiku. Caratan ne sumnja da ćemo sada, pred vratima EU to promijeniti.

"Mi smo naše dosadašnje poteze pravdali oslanjanjem na zapadne projekte. Međutim, mnoge zemlje Europske unije su bez razmišljanja ušle u poslovne odnose s Rusijom. Posebno tu mogu istaknuti Njemačku". Obzirom da odnose dviju zemalja ne opterećuju posebni politički problemi, veća prisutnost Rusa, ne samo kao vjernih gostiju na Jadranu, dugoročno bi mogla biti obostran interes. Most suradnje svakako su i hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji, s čijim će predstavnicima Čačić također razgovarati tijekom dvodnevnog posjeta.