"Čekanje investicija" ne daje rezultate: Hrvatska propada, a Vlada nema snage za preokret

Foto: Vlada.hr 

KRAJEM prošlog tjedna državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a za četvrti kvartal 2013. koji pokazuje njegov pad od 1,2 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu pao za 0,6 posto.

Time BDP Hrvatske praktički pada već dvadeset kvartala zaredom, ako izuzmemo blagi oporavak iz drugog  i trećeg kvartala 2011. godine koji je na razini statističke pogreške.
 
Navedeni podaci pokazuju da vladina ekonomska strategija koja se svodi na "čekanje investicija" vodi zemlju u sve dublju depresiju, iz koje se bez značajnog zaokreta, neće izvući godinama.
 
Europa se oporavlja, Hrvatska i dalje pada
 
Naime, prema procjenama, realni BDP je od početka krize u minusu 15 posto,a da bi se to nadoknadilo u doglednom roku, potrebne su stope rasta daleko veće od onih koje Vlada planira i prognozira.
 
Dok Hrvatska pada, u zemljama u okruženju, kao i u Europskoj uniji započeo je oporavak. BDP u eurozoni u posljednjem kvartalu porastao je za 0,5% na godišnjoj razini, dok su gospodarstva 28 članica EU rasla za 1% u odnosu na isto razdoblje lani. U plusu je i američko gospodarstvo koje je raslo za 2,5 posto.
 
Da je za lošu ekonomsku situaciju Hrvatske isključivo odgovorna Vlada, a ne nekakva globalna kriza pokazuju i podaci o oporavku usporedivih zemalja iz okruženja.
 
Na primjer, Slovenija je u četvrtom kvartalu zabilježila iznenađujuće visoku stopu rasta od čak 2,1 % čime je djelomično kompenziran pad iz prethodnih kvartala , dok je BDP Srbije rastao za 2,6 posto, u posljednjim kvartalu prošle godine.
 
Industrija propada, a Vlada strategijom predviđa rast od samo 2,8 posto godišnje
 
Da Vlada nema ozbiljan plan za pokretanje gospodarstva, pokazuje i nedavno predstavljena industrijska strategija.
 
Naime, prema Industrijskoj strategiji od 2014.-2020. godine, predviđen je rast obujma industrijske proizvodnje od 2,85% godišnje i rast broja novozaposlenih za 85 tisuća.
 
Ako uzmemo u obzir da je samo u mandatu ove Vlade industrijska proizvodnja pala za oko 10 posto, a da je broj nezaposlenih približava brojci od 400 tisuća, jasno je da nam za dogledni oporavak treba daleko hrabrija i inventivnija strategija.
 
Povlačenje sredstava iz EU fondova upitno
 
Hrvatska nije iskoristila niti ulazak u Europsku uniju. Zbog kašnjenja u pripremi dokumenata potrebnih za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, Hrvatska je bila u opasnosti da u 2013. godini postane neto uplatiteljica u EU proračun, odnosno da više uplati nego što je dobila. To se ipak nije dogodilo te smo završili sa minimalnim plusom, od šest milijuna eura.
 
U razdoblju od 2014. do 2020. za Hrvatsku je predviđeno 8,1 milijarda eura. Ako uzmemo u obzir da zemlje u prosjeku uspiju povući oko 50 posto novca, Hrvatska bi trebala imati pripremljenih projekata u vrijednosti od 16 milijardi eura.
 
Osim toga, za pripremu projekta trošak iznosi od 3 do 5 posto njegove vrijednosti te bi se za uspješno povlačenje sredstava  godišnje trebalo ulagati i preko dvije milijarde kuna. Prema tvrdnjama ministra Branka Grčića, Hrvatska je u pripremu projekata prošle godine uložila 300 milijuna kuna, a jednaki iznos planira i ove godine, što je nedovoljno za pravovremenu pripremu projekata.
 
I poljoprivreda propada
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Prema drugoj procjeni DZS-a vrijednost dohotka u poljoprivredi u 2013. pala je za 12,7% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost outputa poljoprivredne djelatnosti biti smanjena za 4,3%. Za bruto dodanu vrijednost u poljoprivredi očekuje se pad od 9,8%. Također se očekuje da će uloženi rad u poljoprivredi u 2013. bilježiti pad od 1,9%. Realni dohodak u poljoprivredi, po jedinici godišnjeg rada , prema procjeni pao je za 11,1%.
 
Posebno se na udaru našlo mljekarstvo. Proizvodnja mlijeka za piće prošle je godine pala za 36,2 posto, a prema podacima za prosinac prošle godine, 19 mjeseci zaredom pada količina otkupljenog mlijeka.
 
Propadaju i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) pa je tako u 2012. godini zatvoreno tri tisuće OPG-ova, dok istovremeno Hrvatska uvozi hrane u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara. Hrvatska, prema podacima ekoloških udruga voće proizvodi na svega tri posto površine, a povrće na manje od pola posto.
 
Nered u javnim financijama
 
Iako se ministar financija Slavko Linić u javnosti pokušava predstaviti kao veliki radnik, koji uvodi red u javne financije, činjenice govore suprotno. Javni dug nezaustavljivo raste, a Vlada se zadužuje bez ikakvih kriterija i kontrole. Na primjer, krajem prosinca prošle godine, tijekom božićno-novogodišnjih praznika povećala javni dug za čak 4 milijarde kuna. Nema strategija upravljanja javnim dugom te  Ministarstvo financija, umjesto da radi na poboljšanju uvjeta zaduživanja, samo traži nove modalitete zaduživanja.
 
Ministarstvo financija ima problema i sa sastavljanjem proračuna. Proračun se redovito temelji na nerealnim predviđanjima rasta. Na primjer, u prosincu 2012. izglasan je proračun za 2013 godinu koji se temeljio na rastu BDP-a od 1,8%. Vlada je rebalansom u travnju 2013. očekivanja snizila na 0,%, a u studenom na rast od 0,2 posto. Posljednji podaci pokazuju da je pad BDP-a u 2013. 1 posto.
 
Problem su i stalne promjene poreza, koje donose nesigurnost. Na primjer, Zakon o porezu na dodanu vrijednost je u Linićevom mandatu mijenjan četiri puta. Prvo je opća stopa PDV-a podignuta sa 23 na 25 posto. Nakon toga je, krajem 2012. ukinuta nulta stopa PDV-a te uvedena najniža stopa od 5 %. Sredinom 2013. zakon je mijenjan zbog usklađivanja s pravilima EU, da bi krajem 2013. međustopa PDV-a povećana sa 10 na 13 posto.
 
Hrvatska je na trećem mjestu u svijetu po poreznom opterećenju rada. Prema nedavnom istraživanju KPMG-a Hrvatska je sa stopom od 46,3 posto, kada se zbroje porez na dohodak i socijalni doprinosi, našla odmah iza Belgije i Grčke.
 
Prema istom istraživanju, opća stopa PDV-a u Hrvatskoj viša je od prosjeka Europske unije u kojoj je prosječna stopa PDV-a 21,5 posto, dok je u Hrvatskoj ona 25 posto. Iako je veliki broj zemalja povećao opće stope PDV-a Hrvatska se sa stopom od 25 posto nalazi u samom vrhu.
 
Preko 385 tisuća ljudi bez posla, a Mrsić glumi "neovisnog analitičara"
 
"Činjenica je da samo porast BDP-a iznad 2 posto barem dva tromjesečja može osigurati značajniji pad broja nezaposlenih. Obzirom da se to nije dogodilo, jasno da će onda broj nezaposlenih rasti", izjavio je prije nekoliko mjeseci ministar Mirando Mrsić, kao da ga se situacija uopće ne tiče.
 
Stopa registrirane nezaposlenosti trenutno iznosi 22,4 posto. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazi se preko 385 tisuća nezaposlenih osoba. Poseban problem je nezaposlenost mladih, koja iznosi oko 50%, čime je Hrvatska među najgorima u Europskoj uniji, odmah iza Španjolske i Grčke.
 
Koliko je Vlada nesvjesna situacije u kojoj se nalazimo svjedoči i izjava premijera Milanovića, koji je, upitan da komentira podatak o nezaposlenosti, izrazio sumnju u točnost podataka.
 
"Te statistike su varljive i nisu baš najtočnije. Morat ćemo točno vidjeti što u Hrvatskoj znači statistika od 52 posto nezaposlenih radno aktivne populacije do 25. ili 29. godine. Ta je brojka najblaže rečeno neobična, Hrvatska sigurno ima nezaposlenost među mladima iznad europskog prosjeka, ali nema baš toliki postotak", izjavio je Milanović krajem prošle godine, nakon konferencije o nezaposlenosti mladih u Parizu.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara