Čelnici EU u subotu biraju nasljednike Asthon i Van Rompuya

Foto: Hina

ČELNICI zemalja članica Europske unije, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u subotu popodne na izvanrednom summitu u Bruxellesu na kojem bi trebali izabrati nove ljude na mjestu predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te razgovarati o aktualnim vanjskopolitičkim temama.

Uoči summita održat će se i stranački sastanci na kojima europske političke stranke nastoje iskoordinirati svoja stajališta za summit. Čelnici socijaldemokratskih vlada sastat će se u subotu prijepodne ovaj put iznimno u Parizu, na poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Na tom sastanku, uz domaćina Hollandea sudjelovat će ukupno osam predsjednika vlada, osim Milanovića još i austrijski kancelar Werner Faymann, premijer Belgije Elio Di Rupo, premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt, Italije Matteo Renzi, Malte Joseph Muscat, Rumunjske Victor Ponta te Slovačke Robert Fico.

Čelnici koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci sastat će se u Bruxellesu, a na tom sastanku sudjelovat će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Kao najizgledniji kandidat za novog predsjednika Europskog vijeća, umjesto Hermana Van Rompuya, kojem mandat istječe 30. studenoga, spominje se poljski premijer Donald Tusk, na mjestu visoke predstavnice, umjesto Catherine Ashton, najčešće se spominje talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini.

Mogherini se kao najizglednija kandidatkinja spominjala i na zadnjem summitu 16. srpnja kada čelnici nisu uspjeli o tome postići suglasnost. Njezinu imenovanju najviše se su protivile neke od zemalja iz srednje i istočne Europe, u prvom redu Poljska. Aktualnoj talijanskoj ministrici vanjskih poslova, koja pripada grupaciji europskih socijalista, zamjeraju previše popustljiv stav prema Rusiji. Međutim, to protivljenje moglo bi biti anulirano ako se za predsjednika Europskog vijeća izabere Donald Tusk, čija stranka pripada Europskoj pučkoj stranci.

Tandem Tusk-Mogherini zadovoljava stranačku, spolnu i zemljopisnu ravnotežu i ako netko od njih otpadne, vjerojatno onda otpadaju oboje.

Tusk ima potporu Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Njemačka kancelarka već dulje vrijeme nagovora Tuska da preuzme tu dužnost, a britanski premijer David Cameron mu daje podršku jer "želi reformirati EU". Francuska se ranije protivila mogućnosti da na čelu Europskog vijeća bude kandidat iz zemlje koja nije članica eurozone, što je slučaj s Tuskom, ali je u međuvremenu promijenila stajalište.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tusk je tako isplivao kao najizgledniji kandidat, a kao najveći minus spominje mu se slabo znanje engleskog i nikakvo francuskog jezika, što mu može otežati komunikaciju s europskim partnerima. Kao mogući kandidati za predsjednika Europskog vijeća još se navode bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis, bivši finski premier Jyrki Katainen, bivši talijanski premier Enrico Letta, danska premijerka Helle Thorning-Schmidt te irski premier Enda Kenny.

Uz Mogherini, kao mogući kandidati za položaj visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku spominju se i bugarska povjerenica Kristalina Georgieva te poljski i nizozemski ministri vanjskih poslova Radoslaw Sikorski i Frans Timmermans.

Na imenovanje novog šefa europske diplomacije, koji je ujedno i potpredsjednik Komisije, čeka i novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji muku muči s nedostatkom ženskih kandidata za novi sastav Komisije.

Juncker, koji će također sudjelovati na summitu, najavio je da će u prva dva tjedna u rujnu objaviti popis povjerenika u svojoj Komisiji.

Samo su četiri zemlje članice za sada predložile kandidatkinje, s tim da su još neke države predložile više kandidata među kojima su i žene, a iz još nekih zemalja stižu najave da bi mogle predložiti žene za članice Komisije. Po sadašnjim informacijama, Junckerova Komisija u najboljem slučaju mogla bi imati najviše osam žena, dok ih je u sadašnjoj Barrosovoj devet.

Juncker i prije imenovanja najavio da želi imati barem jednak broj žena kao i u sadašnjem sastavu Komisije, a iz Europskog parlamenta vrše pritisak treba biti barem jedna više nego dosad.

Isti problem imao je i Jose Manuel Barroso kada je prije pet godina sastavljao Komisiju, ali je na kraju ipak uspio dobiti devet povjerenica. Juncker pokušava dobiti još ženskih kandidata nudeći državama članicama atraktivniji i važniji resor ako mu predlože kandidatkinju.

Čelnici će također razgovarati o stanju u Ukrajini, Bliskom istoku i Iraku. Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je da će se na na summitu razmotriti mogućnost uvođenja novih sankcija Rusiji zbog izvješća o sve većem broju ruskih vojnika u Ukrajini i napredovanju proruskih separatista.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara