Screenshot: Google Street View

SMJENI bivše uprave Studentskog centra i provođenju sanacije tog poduzeća s dugovima većima od 120 milijuna kuna usprotivili su se rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Aleksa Bjeliš i šefica ureda za kulturne djelatnosti SC-a Nataša Rajković. Oboje su ovih dana prozivali resornog ministra Željka Jovanovića zbog situacije u koju je doveden Studentski Centar, smatrajući sanaciju i uvođenje sanacijske uprave najgorim mogućim scenarijem za to poduzeće.

No, Indexovi sugovornici iz SC-a tvrde kako upravo na njima leži dio odgovornosti za katastrofalnu poslovnu politiku najveće zagrebačke ustanove za zbrinjavanje studenata. Navode da je smijenjeni ravnatelj SC-a Niko Vidović još 1. siječnja prošle godine trebao biti umirovljen s obzirom da je navršio 65 godina života, ali ga je rektor Aleksa Bjeliš "nagradio" još jednim mandatom od četiri godine.

Kao predstavnik vlasnika Studentskog Centra (Sveučilišta u Zagrebu), mogao je zatražiti Vidovićevu ostavku nakon prvih izvješća o lošim poslovnim rezultatima. No, reagirao je tek kad su ti gubici prešli iznos od 80 milijuna kuna i to prijedlogom restrukturiranja SC-a novoj Vladi, koja Vidovića nije imenovala na mjesto ravnatelja.

Naši sugovornici napominju i da je Vidović kroz niz proteklih godina uživao potporu HDZ-ovih ministara i rektora zagrebačkog sveučilišta, iako su oni jedini znali istinu o gubicima i dugovima u koje je zapadao SC. Ravnatelj Vidović je, naime, kod slanja izvješća o poslovanju SC-a zaobilazio Upravno vijeće, a podatke slao izravno MZOS-u i Sveučilištu u Zagrebu, te Fini.

Samo u razdoblju od 2006. do 2010. godine Ured za kulturne djelatnosti SC-a ostvario gubitke veće od 49 milijuna kuna

Voditeljica kulturne djelatnosti SC-a, Nataša Rajković pobunila se protiv smjena i političkog kadroviranja u SC-u. No, činjenica je da se dobar dio gubitaka Studentskog centra generirao upravo u njenom uredu, službeno prozvanim " Kultura promjene", kojeg ona naziva kreativnim i uspješnim. Uspjeh, valjda, nema veze s prihodima, jer oni su u njenom mandatu spektakularno nadmašivali rashode.

Prema podacima do kojih smo došli, samo u razdoblju od 2006. do 2010. godine Ured za kulturne djelatnosti Studentskog centra u Zagrebu (službeno nazvan Kultura Promjene SC-a) ostvario je gubitke veće od 49 milijuna kuna. Riječ je o podacima koje je u prosincu 2011. godine Ministarstvu kulture dostavio ravnatelj SC-a Niko Vidović, a koji se odnose samo na petogodišnje razdoblje upravljanja. Podaci za ostalih pet godina (2004.-2005. i 2010.-2012.) nisu dostupni javnosti, ali ni članovima Upravnog vijeća SC-a jer je Vidović sva izvješća o radu, navodno, proglasio poslovnom tajnom.

No, iz zbirnog prikaz rashoda i prihoda kroz pet navedenih godina vidljivo je da rashodi ureda za kulturu daleko nadmašuju prihode. Tako je na kulturnim aktivnostima u 2006. ostvaren gubitak od 10,916 milijuna kuna, u 2007. je gubitak narastao na 11,557 milijuna kuna, dok je u 2008. iznosio 10,947 kuna. U 2009. ostvaren je gubitak od 7, 664 milijuna kuna, da bi u 2010. ponovo narastao na 8,646 milijuna kuna. U razdoblju od pet godina, što čini tek polovicu mandata Nataše Rajković, njen je ured ostvario gubitke od 49,706 milijuna kuna.

Zaposlenici SC-a koji su ovih dana razgovarali s novinarima Indexa napominju da je ured za kulturu u skoro desetgodišnjem mandatu Nataše Rajković izgubio više od 70 milijuna kuna. Prema istim izvorima, u podacima o poslovanju tog ureda Vidović i Nataša Rajković znali su se razilaziti, a nered je vladao i u dobrom dijelu računovodstva tvrtke. Voditeljica kulture u SC-u, često se hvalila uspješnim sponzorstvima i donacijama, kao i suradnjom s fondovima i ustanovama EU. No, činjenica je, kako se vidi i iz dokumentacije koju smo dobili na uvid, da su programi kulture financirani u prvom redu iz prihoda Student servisa. Dakle, gubici ostvareni u kreativnim programima uglavnom su se manifestirali na studentskom standardu.

Potencijalni investitori, od kojih su neki tajkuni poznati po urbanističkim skandalima u Zagrebu, trebali su samo dočekati bankrot poduzeća

Dio zaposlenika s kojima smo razgovarali podupire provođenje sanacije SC-a jer je time, kako tvrde, prekinuta operacija preseljenja SC-a iz Savske 25. na Borongaj kojom bi se oslobodio prostor za komercijalizaciju 70 milijuna eura vrijedne nekretnine po principu javno-privatnog partnerstva. U Savskoj je trebao ostati manji dio infrastrukture SC-a koji bi se nazvao Sveučilišni kulturni centar, a ostatak lokacije zauzeli bi neboderi po GUP-u o kojemu je upravo zatvorena javna rasprava.

Gradilo bi se petnaestak katova, od toga pet katova hotela za gostujuće profesore te mlade znanstvenike, a ostatak poslovno-stambenog prostora bio bi prodan na tržištu. Tvrde da su u plan komercijalizacije SC-ovih nekretnina detaljno bili upućeni čelni ljudi rektorata Sveučilišta u Zagrebu, kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Potencijalni investitori, od kojih su neki tajkuni poznati po urbanističkim skandalima u Zagrebu, trebali su samo dočekati bankrot poduzeća, po modelu Kamenskog. Sanacija im je, kažu, pomutila planove.

Dio zaposlenika proteklih je godina Uskoku uputio ukupno četiri prijave zbog nezakonitosti u radu SC-a.