Do kraja stoljeća u Hrvatskoj više temperature, ljeti manje oborina

Foto: Guliver Image / Getty Images

DO KRAJA stoljeća temperature će porasti u rasponu od 1,5 i 4,5°C. st., a razina mora od 32 do 63 centimetara, stoji to u nedavno objavljenom izvješću o klimatskim promjenama vodećih svjetskih znanstvenika na tom području. Koliko je situacija alarmantna i koliko će ove promijene utjecati na vrijeme u Hrvatskoj?

Prema petom po redu izvješću međuvladinog odbora za klimatske promjene dvojbe nema, ljudski utjecaj ključan je uzrok zatopljenja od sredine 20. stoljeća. Klima se i dalje mijenja, a sve će to utjecati na povećanje vremenskih i temperaturnih ekstrema koji neće zaobići ni Hrvatsku.

"Veće količine oborina se očekuju u sjevernijim područjima, dakle u hladnijim klimama više oborina, a u suši manje. To bi osobito u ljetnom dijelu godine značilo manje vodne rezerve jer se istovremeno očekuje i porast temperatura osobito u ljetnom dijelu godine", rekao je načelnik sektora za vrijeme i klimu u Državnom hidrometeorološkom zavodu i predstavnik Hrvatske u Međuvladinom odboru o klimatskim promjenama Krešo Pandžić.

Diže se razina mora

Zbog nastavka zagrijavanja oceana na globalnoj razini, ledenjaci će se brže topiti, a samim time rast će i morska razina što bi moglo opasno zaprijetiti obalnim gradovima. A kako ublažiti globalno zagrijavanje? Recept zvuči krajnje 'jednostavno': nužno je značajno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova.

"To se može napraviti na nekoliko načina. Jedno je da se racionalnije koriste postojeća goriva, da se suzdržavamo od njihovog pretjeranog korištenja, da izoliramo zgrade itd. A drugo je da povećamo efikasnost u korištenju postojećih goriva. S druge strane smanjene njihove emisije može se realizirati razvojem alternativnih oblika energije koji ne zagađuju atmosferu"

Za sve je to međutim potrebna snažna politička volja, a profesor Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a nije preveliki optimist. Smatra da političari previše gledaju kratkoročno, a trebali bi dugoročno jer smo na kraju svi odgovorni za buduće generacije koje će i doživjeti sve ove promjene. Što se tiče velike grupe ljudi koja poriče globalno zagrijavanje, Orlić ukazuje na veliku studiju provedenu u SAD-u.

Globalno zagrijavanje najveća opasnost

"Najzanimljivije je da su se jedni te isti ljudi bavili skepsom kad su u pitanju i pušenje i ozonske rupe i sad klimatske promijene. Dakle imate tradiciju istih ljudi koji pedesetak godina stvari dovode u pitanje a da o tome zapravo niša ne znaju, to je ozbiljan problem današnje javnosti"

Za znanstvenike međutim dvojbe nema, iako se globalno zagrijavanje od 1998-godine usporilo, ono nije stalo, te je stoga nužno na globalnoj razini smanjiti emisije stakleničkih plinova. Svjetski čelnici to su i obećali učiniti do 2015., a prilika za korak u tom smjeru je klimatska konferencija koja će se idući mjesec održati u Varšavi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara