Dok u EU 40 posto otpada završava na deponiju, u Hrvatskoj je ta brojka čak 92 posto

Foto: Hina

HRVATSKA do kraja 2018. mora uspostaviti moderan i efikasan sustav gospodarenja otpadom. Jedna je to od najzahtjevnijih obveza koju smo preuzeli ulaskom u Europsku uniju koja bi nam se međutim mogla višestruko isplatiti, i to ne samo s ekološkog, već i s ekonomskog aspekta.

Brojke su neumoljive, dok na razini EU 40 posto otpada završava na deponiju, u Hrvatskoj se ta brojka penje na čak 92 posto. Vrijeme je da se to promijeni - ističe ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

"Kada pogledamo neiskorištene sirovine koje su u zadnjih deset godina zakopane na odlagalištima bez izdvajanja govorimo o vrijednosti od 5 milijardi kuna, pa zamislite smo koliko bi svaka ta milijarda mogla otvoriti novih radnih mjesta. Upravo je to čisti dokaz da je učinkovito gospodarenje otpad čisti potencijal"Koji bi, uspostavimo li efikasniji sustav, u narednim godinama u sektoru gospodarenja otpadom trebao generirati 6.000 novih radnih mjesta. No, da bi se to ostvarilo moramo početi kvalitetno gospodariti otpadom. To znači da se sa sadašnjeg sustava uzmi-napravi-baci treba prijeći na cirkularan sustav koji se temelji na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge. Prvi je korak uspostava primarne selekcije otpada na kućnom pragu što bi trebalo zaživjeti do 1.srpnja. Svjestan je ministar da to neće biti lako.

"Bit će problema kod uvođenja, bit će problema kod višestambenih objekata i načina na koji će se stanari dogovarati o razvrstavanju otpada i njegovoj kontroli. No, zbog negativnih primjera ne možemo rušiti model i stajati na mjestu" Da bi se smanjila količina otpada koji odlažemo, a samim time i zatvorila brojna odlagališta do 2018. planira se izgradnja desetak velikih centara za gospodarenje otpadom. Posla bi trebalo biti za domaće tvrtke, što znači gospodarski rast te nova radna mjesta. Težak je to zadatak, poručuje bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.

"Može se napraviti jer su to pokazale i mnoge druge zemlje u Europi. Danas je otpad veliki biznis, a to najbolje svjedoči podatak daje u velikom broju država u taj sustav ušla mafija koja ne ulazi tamo gdje nema novca" U Hrvatskoj bi mogla biti prepreka to što se ljudi protive novinama, smatra Renato Šarc s austrijskog instituta za tehniku gospodarenjem otpadom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ako u Hrvatskoj netko misli da možemo uspostaviti sustav bez spalionice otpada ili bez mehaničke obrade otpada ili bez sortirnice korisnog otpada onda se gadno vara"Vrijeme je da otpad počnemo doživljavati kao ekonomski resurs, ističe direktor tvrtke koja se bavi proizvodnjom postrojenja za obradu otpada Đuro Horvat.

"Bilo gdje u Hrvatskoj odloženi otpad je štetan, najbolje ga je odmah na početku obraditi i zbrinuti tako da on postaje tržišna kategorija na način da baliramo proizvode koji se mogu prodati na svjetskoj buri i da za njih dobijemo maksimalnu cijenu"




 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara