Donosimo dokument koji Vlada šalje Europi: Dug će do 2017. narasti do 92 posto BDP-a, tek zatim slijedi pad

Donosimo dokument koji Vlada šalje Europi: Dug će do 2017. narasti do 92 posto BDP-a, tek zatim slijedi pad

Foto: Hina

VLADA je u četvrtak prihvatila Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. godini, ali i nastavak rasta javnog duga do te godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Branko Grčić kazao je na sjednici da se tim programom predviđa rast BDP-a u ovoj godini za 0,4 posto, 2016. za 1 posto, godinu kasnije 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. godini.

"U programu se projicira i smanjenje proračunskog deficita sa 5,7 posto, koliko je bio u 2014., na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini", kaže Grčić.

2017. će javni dug narasti od 92,5 posto BDP-a

Podsjetio je da je javni dug za prošlu godinu procijenjen na 85 posto BDP-a te da je pred Hrvatskom velik napor da ga kroz fiskalnu konsolidaciju zaustavi njegov rast i kasnije osigura pad.

"Javni dug bi trebao rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati", izjavio je Grčić.

Vladine projekcije pokazuju da će se, uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka, nakon povećanja u ovoj godini na 89,8 posto BDP-a, trend rasta javnog duga stabilizirati na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje javnog duga na 92,4 posto BDP-a.

Ove godine izlaz iz recesije

Vlada u programu konvergencije očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo izaći iz 6-godišnje recesije tijekom koje je realni BDP smanjen za više od 12 posto. Ekonomski oporavak pritom će se temeljiti na rastu izvoza i s tim povezanim investicijama u proizvodnju. Dok će državna potrošnja zbog potrebe fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju davati negativan doprinos rastu, osobna potrošnja, procjenjuju u Vladi, trebala bi nastaviti rasti.

Uz projekcije kretanja BDP-a, proračunskog deficita i javnog duga, Vlada procjenjuje ove godine rast potrošnje kućanstava za 0,5 posto, iduće godine od 0,3 posto, u 2017. za 0,5, a 2018. za 1,1 posto. Državna potrošnja u 2015. bit će smanjena za 1,2 posto, procjene su Vlade, u 2016. za 1,4 posto, 2017. za 1 posto, a 2.018. za 0,6 posto.

I ove se godine, prema projekcijama Vlade, očekuje daljnji pad bruto investicija u fiksni kapital, nakon lanjskih 4 posto, za 1,3 posto, dok se nadalje očekuje njihov rast, do 3,6 postu 2018. godini.

Izvoz roba i usluga bilježit će pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015.-2018. te će, pojedinačno gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Izvoz bi tako ove godine mogao porasti po stopi od 3,7 posto te postupno ubrzati rast na 4,8 posto u 2017. i 2018. godini.

Program sadrži i očekivanje da će od 2016. godine doći i do preokreta u trenda kretanja stope zaposlenosti, koja bi nakon 0,2 posto pada u ovoj, postepeno trebala rasti te u 2018. porasti 1,3 posto, dok bi se istodobno stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati s ovogodišnjih procijenjenih 17,1 posto, na 14,3 posto 2018.

Pritom ističu da je velik problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju deflacija.

Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će se idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. U Vladi tako procjenjuju da bi ove godine potrošačke cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini mogle blago porasti, za 0,1 posto, a u 2016. za 1,1 posto te do 2018. ubrzati rast do 1,4 posto.

Strukturne mjere

U sklopu preporuka Vijeća EU-a za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka, u ovom se programu donose i strukturne mjere za njegovo smanjenje, koje se trebaju provesti tijekom ove i iduće godine.

Mjere na prihodnoj strani proračuna za ovu godinu uključuju već donešene izmjene u oporezivanju dobitaka od igara na sreću, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staža, povlačenje prihoda od dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, cjelogodišnji fiskalni učinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje poreza na kamate na štednju, povećanje trošarina na energente i duhan.

U 2016. na prihodnoj strani planiraju se pooštriti kriteriji za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, planira se novi model naplate komunalne naknade te dodatni fiskalni učinak ovogodišnjeg povećanja trošarina na energente i duhan.

Na rashodnoj se strani za 2015. i 2016. navode mjere koje se odnose na naknade zaposlenima, intermedijarnu potrošnju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, rashode za bruto investicije u kapital i sl., a uključuju i izvanproračunske korisnike i javna poduzeća te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Pritom se u 2016., među ostalim, predviđa provedba reforme sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama, koja podrazumjeva sistematizaciju radnih mjesta te donošenje zakonskog okvira koji se odnosi na plaće i sklapanje novih kolektivnih ugovora.

I dalje se planira smanjenje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje materijalnih troškova te samog broja agencija, zavoda, fondova... 

"Veliki problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju predstavlja deflacija. Vanjski šokovi, uzrokovani posebice padom cijena nafte i drugih sirovina, kao i slaba domaća potražnja utjecali su da je krajem 2014. godine zabilježen pad potrošačkih cijena na međugodišnjoj razini. Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. Reforma javne uprave također će negativno djelovati na deflator državne potrošnje. Stoga se očekuje i slab rast deflatora BDP - a, što uz slab oporavak realnog rasta utječe na razmjerno spor rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda. Ovakve okolnosti ne pomažu proved bu fiskalne konsolidacije i tereta financiranja poraslog javnog i vanjskog duga. Stoga fiskalna konsolidacija mora biti usmjerena na smanjenje nominalnih iznosa rashoda", stoji u dokumentu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara