"Dubrovnik je primjer kako će se i drugdje uništavati ljetnikovci i palače"

Foto: Shutterstock

NA PRIMJERU Dubrovnika, grada izuzetno bogate spomeničke i stambene arhitekture za koju postoji veliki interes, može se vidjeti što će se događati na cijeloj obali, odnosno kako će sve stradavati kuće, ljetnikovci i palače, rekla je povjesničarka umjetnosti, znanstvenica i profesorica Nada Grujić, na promociji zbornika "Peristil", objavljenog njoj u čast.

Izrazivši zadovoljstvo što su njezini studenti gotovo polovica od tridesetak autora tekstova u zborniku, Grujić je rekla da bi upravo mladi mogli nastaviti raditi na onome čemu se ona posvetila, na zaštiti stambene arhitekture i podizanju svijesti o potrebi njezina očuvanja.

U tranzicijama i denacionalizacijama neće stradavati crkve i zidine, a ne možete ni zamisliti što će se događati s kućama, ljetnikovcima i palačama, istaknula je Grujić. Bogati vlasnici uvjetovat će nešto što se ne bi smjelo događati spomenicima, kuće i vrtovi se uništavaju, a podiže im se vrijednost zbog izgrađene garaže ili bazena, pa se čini kao da "neznanje raste što je veći novac u pitanju". To što se događa s namjenama i prenamjenama teško je zaustaviti, služba zaštite je preslaba, a premalo nas je na terenu da bismo se s time mogli boriti, dodala je.

Novim brojem zbornika Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu obilježavaju i njezin 75. rođendan. Obuhvaćeno je 25 tekstova tridesetak autora, koji obrađuju sve tipove stambene arhitekture u različitim razdobljima, od Srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Prostorno je obuhvaćen velik dio Hrvatske, no težište je dubrovačka regija, s obzirom na to da se Grujić time najviše bavila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rijetki su istraživači u našoj znanstvenoj javnosti koji su tako poistovjećeni u znanstvenoj javnosti s predmetom svoga istraživanja kao što je Nada Grujić vezana uz graditeljsku baštinu dubrovačkog područja, od ladanja do gradskih palača i kuća, rekla je Dubravka Botica s Odsjeka za povijest umjetnosti, koja je uz Irenu Kraševac uredila 56. svezak časopisa "Peristil".

Zbornik predstavlja sumu istraživanja profane arhitekture u Hrvatskoj s različitim metodama, rezultatima i interpretacijama rada, pa se nadam da će čitatelji otkriti neke nove spoznaje i uvidjeti važnost očuvanja i zaštite te arhitekture jer je ona sada najugroženija, dodala je Botica.

Prisjetivši se šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su zajedno počinjali kao mladi znanstvenici, o Nadi Grujić govorili su njezini dugogodišnji kolege akademik Igor Fisković i akademik Tonko Maroević. Fisković je napomenuo da je tada bilo samo desetak onih koji bi mogli biti spisatelji o povijesti umjetnosti, a sada ih je i stotinu, dok je Maroević podsjetio da je Grujić jedna od rijetkih koja je uspjela u Italiji i Francuskoj govoriti o domaćim temama te da je puno objavljivala u inozemstvu i zapažen trag ostavila u prevoditeljskom radu.

Nada Grujić (1938., Zagreb) ostvarila je najvažnije znanstvene rezultate u spoznavanju kulture povijesnih ambijenata u kojima je ta arhitektura nastajala, interpretirajući povijesni identitet stambene arhitekture Dalmacije i dubrovačkog područja u kontekstu srodne mediteranske, ali i europske arhitekture. Svoj znanstveni i istraživački rad počela je na Institutu za povijest umjetnosti, a nastavila na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je generacije studenata upoznavala s problematikom povijesti arhitekture, teškoćama i zamkama njena istraživanja, spajajući preciznu znanstvenu metodologiju sa strašću istraživanja i podučavanja. Upravo je u "Peristilu", zborniku radova s područja povijesti umjetnosti, Grujić 1969. objavila svoj prvi znanstveni tekst.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara