Foto: Hina

U BORBI između lignje i barbike, pobijedila je barbika piše u tiskanom izdanju Economista, omiljenog tjednika premijera Zorana Milanovića.

Objašnjavajući da je riječ o nadimcima, ugledni izvor piše o oštro podijeljenoj naciji i tijesnoj pobijedi kandidatkinje Grabar-Kitarović kojoj su pomogli glasovi iz Hercegovine i šire dijaspore.

Prema ocjeni tjednika, izbori su opipali puls građana ususret parlamentarnim izborima, a dijagnoza je da nam je "pun kufer svega" što je ilustrirano uspjehom Ivana Vilibora Sinčića, za kojeg Economist piše da je 24-godišnji populist s politikom usmjerenom protiv banaka, Europske unije, NATO-a i hrvatske elite.

Economist povlači paralelu između Živog zida i grčke krajnje ljevice okupljene oko Syrize, odnosno talijanskog Pokreta pet zvijezda i ističe da je na poziv Sinčića da ponište glasačke listiće odgovorilo 60.000 građana što je gotovo dva puta više od broja glasova koji su osigurali pobjedu Grabar-Kitarović.

Za poraz Josipovića tjednik krivi neuspjeh Socijaldemokrata u nastojanju da naciju izvuku iz recesije. Ekonomija se sažima ili stagnira od 2009., a nije joj pomoglo ni pristupanje EU sredinom 2013. Stopa nezaposlenosti je u 2008. iznosila 9, a danas iznosi 19 posto, dok je nezaposlenost kod mladih veća od 45 posto i sve veći broj obrazovanih ljudi napušta zemlju.

Kriminalci protiv jugonostalgičara

Grabar-Kitarović je obećala da će biti predsjednica svih Hrvata, ali je "prostački" premijer Zoran Milanović proglasio da je njegova vlada lijevog centra sve što stoji na putu između ljudi i povratka "kriminalne organizacije". Prema pisanju tjednika, njegova ljutita retorika zrcali onu predsjednika glavne opozicijske stranke HDZ-a koji gunđa protiv "jugonostalgičara" s ljevice.

Economist ocjenjuje da bi Karamarko mogao biti sljedeći hrvatski premijer, ali i da mu se ne žuri u prijevremene izbore prije prosinca. Dio komentatora kaže da je povod za okolišanje činjenica da HDZ nema ideju kako izliječiti bolesnu ekonomiju.

Prema Willu Bartlettu iz Londonske škole ekonomije, buduća vlada ima malo prostora za manevriranje. Velika devalvacija ne dolazi u obzir, kaže, jer mnoge tvrtke i domaćinstva imaju zajmove u stranim valutama. Europska unije pak ima pravo veta, a Hrvatska je pod motrenjem zbog prekoračenja deficita. Bartlett kudi i obrazovni sustav koji "plače za reformom" dok ljude s diplomama očekuje ekonomija koja im ne može osigurati posao. Malo je pokušaja da se ukroti i sreže podbuhla i sklerotična javna administracija.

Pretpostavlja se da će vlada Zorana Milanovića izgubiti u prosincu, ali Dejan Jović, politički analitičar koji je nekoć radio za predsjednika Josipovića kaže da Socijaldemokrati u razdoblju kohabitacije mogu zaigrati  na kartu "skromnog uspjeha" i da Hrvati na kraju mogu zaključiti da ne žele velike promjene.  

Dovoljan broj birača bi mogao Karamarkovu nacionalističku retoriku u stilu 1990-ih naći dovoljno odbojnom da izbori rezultiraju s krnjim parlamentom koji zahtjeva široku koaliciju, piše na kraju članka Economist uz zaključak da je pravo čudo da se Hrvatska tako dobro drži usprkos grozomornoj ekonomiji.