Europska komisija proučava Linićev proračun: Tražit će dodatna rezanja od milijardu kuna?
Foto: Vlada.hr
EUROPSKA komisija traži dodatna rezenja u hrvatskom proračunu, navodno je riječ o 1,3 milijarde kuna. Vlada mora novi plan dostaviti Bruxellesu do kraja travnja.
Hrvatska bi do kraja travnja Europskoj komisiji trebala predstaviti svoje poteze kojima će se ispuniti zaključci Europskog vijeća o smanjenu prekomjernog deficita.
Nakon što Vlada predstavi mjere, Komisija će ocijeniti planove te pripremiti preporuke. Iako su nam iz Komisije potvrdili da trenutno razmatraju proračunske mjere koje je iznijela hrvatska Vlada, ne žele prejudicirati ishod njihove procjene, te će ona biti predstavljena 2. lipnja ove godine, zajedno sa preporukama za ostale članice EU.
U preporuci Vijeća, iz siječnja ove godine, kada je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, predviđen je izlazak iz ove procedure 2016. godine. Hrvatska je pozvana da u 2014. smanji deficit na 4,6% BDP-a, u 2015. on bi trebao pasti na 3,5%, dok bi 2016. došao na dozvoljenu razinu od 2,7%.
S obzirom na izostatanak reformi, vrlo je upitno može li Vlada realizirati postavljene ciljeve.
"Europska komisija proučava proračunske mjere koje joj je dostavila hrvatska vlada, svoju ocjenu tih mjera objavit će 2. lipnja i prije toga ne može komentirati mogući ishod procjene", rekao je u petak i glasnogovornik Komisije Simon O'Connor.
"Komisija trenutačno proučava proračunske mjere koje joj je dostavila hrvatska vlada i ne možemo danas prejudicirati ishod te procjene", rekao je O'Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna.
O'Connor je tako komentirao izvješća hrvatskih medija da Komisija odbacuje proračunske planove hrvatske vlade i da traži dodatno smanjenje deficita.
Vijeće EU-a prihvatilo je krajem siječnja prijedlog Europske komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj i preporuke za smanjenje deficita ispod tri posto do kraja 2016.
Hrvatska vlada se kod zadnjeg rebalansa proračuna odlučila za manje rezanje proračunskog deficita od onoga što je tražila Europska komisija, najavivši da će Komisiji predložiti da se to nadoknadi u 2015. i 2016.
Hrvatski premijer Zoran Milanović je prije dva tjedna izjavio da bi u ovom trenutku "bilo preradikalno, sa socijalnog i gospodarskog stajališta" kada bi vlada u prvoj godini išla na rezanje deficita u onoj mjeri u kojoj je to tražila Komisija.
"Prilagodba od 2,3 posto BDP-a u prvoj godini, koliko je tražila Komisija je golema. Kao što sam već rekao, možemo zagristi metak, ali ne i cijeli redenik", rekao je Milanović prije dva tjedna nakon što se sastao s Rehnom s kojim je razgovarao o Postupku prekomjernog deficita.
Prema odluci Vijeća EU-a, Hrvatska ima rok do 28. travnja za poduzimanje "učinkovite akcije" kako bi se uskladila s preporukama Komisije za korekciju deficita.
Uobičajeno je da zemlje članice pregovaraju s Komisijom o ritmu kojim će svoj proračunski deficit smanjiti na dopuštenu razinu, ispod tri posto BDP-a i gotovo nikad se ne događa da neka zemlja od prve prihvati sve preporuke. Ocjena Komisije ovisit će i o prognozama rasta BDP-a i o drugim ekonomskim pokazateljima.
"Cijelo vrijeme razgovaramo s Europskom komisijom, dakle to opet nije na koljeno ili na histeriju, nego to traje godinama. Naše prve mjere prilagodbe su bile prilično izdašne i velike. To je gotovo 1,8% BDP-a, to su veliki iznosi. Komisija je u svojim preporukama tražila 2,3%. Ne znam hoćemo li moći doći baš do tog iznosa. Međutim, ići ćemo još malo prema tom iznosu, ali ne način da od Hrvatske napravimo situaciju kao u Grčkoj, da ubijemo svaki rast, svaku mogućnost ulaganja. Dakle, to tako ne može biti", istaknuo je premijer Milanović.
Najava "odbijenice" iz Bruxellesa nije iznenadila oporbu
Najave da će Europska komisija odbiti Vladin prijedlog štednje i mjera za smanjenje proračunskog deficita nisu iznenadile saborsku oporbu.
"Mene to ne iznenađuje, ne iznenađuje sve koji se bave javnim financijama. Ključno je da vlada nije poslala dovoljno snažnu i jasnu poruku da je ovaj rebalans proračuna rezultat određenih zakonskih promjena i određenih reformskih zakona. Dakle, ovo je sve jednokratno i Bruxelles je tu prepoznao daleko veću opasnost za 2015. nego što je za 2014. i oni su poslali jednu logičnu stvar - izvolite skresati još 1,3 milijardi pa možemo razgovarati", rekao je Ivan Šuker (HDZ) novinarima u Saboru.
Odbio je tumačenje da je Vlada imala prekratak rok za reforme, ističući da Europsku komisiju jednokratne mjere ne zanimaju.
Na pitanje što bi napravio da do 30. travnja mora srezati proračun, Šuker nije konkretno odgovorio, kazao je tek da će se "ili nešto skresati ili povećati prihodovna strana".
Ustvrdio je da je krizni porez HDZ-ove vlade rezultirao uspješnim izdavanjem obveznica, ali da je aktualna vlada mjere na prihodovnoj strani potrošila "nerazumnim poreznim zakonima na početku svog mandata".
Šuker se i dalje protivi povećanju postojećih i uvođenju poreza na nekretnine.
"Porez na nekretnine bi bio najveći socijalni udar u Hrvatskoj. Tim porezom morali biste uzeti 7-8 milijardi hrvatskim građanima, a oni to u ovom trenutku nemaju. Socijalni udar bit će daleko veći od efekta u proračunu", uvjeren je Šuker.
"Zoran Milanović je poslušnik Bruxellesa i jedino što on zna je kresati"
Najave iz Bruxellesa ne iznenađuju ni laburista Branka Vukšića.
"Svi koji su mislil da ćemo mi ući u EU kako bi nam ona pomogla jako su se prevarili. To je za nas pogubno jer imamo Vladu Zorana Milanovića koja ne zna upravljati državom, a drugo poguban je odnos Bruxellesa prema Hrvatskoj jer nitko se nije s ovakvim rigoroznim štednjama izvukao iz krize. To je jedna recesijska mjera, to nije proturecesijska mjera i time će još padati BDP, time će padati još neke tvornice, još će biti više otkaza i nezaposlenih i još ćemo biti više zaduženi. To vodi jednom grčkom scenariju", smata Vukšić.
Dodao je kako se nada da će i u Grčkoj i u Hrvatskoj prevladati opcija koja će se znati suprostaviti Bruxellesu.
"Zoran Milanović je poslušnik Bruxellesa i jedino što on zna je kresati", ustvrdio je.
Smatra da novac za pokretanje gospodarstva treba tražiti u ukidanju nekih od 200-tinjak vijeća i agencija, te u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
"Samo, oni nemaju hrabrosti, jer su u tim agencijama njihovi aparatčiki", ustvrdio je Vukšić.
Kosor: Ovo o čemu se danas govori nisu reforme
Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor upozorava, pak, kako Vlada žurno mora donositi odluke, a uvjerena je da se Bruxellesu neće moći udovoljiti bez rezanja nekih prava.
"Zato je Vlada kardinalno pogriješila na početku mandata kad nije donijela drastične odluke i reforme. Ovo o čemu se danas govori nisu reforme", kazala je Kosor.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati