Foto: Charlie Hebdo

"SVETINJA neke vjere može biti svetinja samo za njene pripadnike. Gdje bi svijet bio ako bi se poštovali svi vjerski tabui?", pitao se Philippe Val bivši urednik satiričkog časopisa "Charlie Hebdo" na poznatom suđenju u Parizu prije osam godina kada su islamske udruge tražile visoke kazne i zabranu za ovaj medij.

Upravo ta misao o "svetinjama" glavni je moto ovog časopisa koji djeluje od 1969. godine, a koji ima čvrste antireligijske stavove u kojima ismijava radikalne stavove islamista, kršćana te židova ali ugledne francuske i svjetske veličine, predstavnike vlasti, policiju, ekstremnu desnicu, političare... Uglavnom sve.

Godinama je redakcija lista odbijala kritike kako su "provokativni samo zbog provokacije", a nisu odustali od svoje uredničke politike ni nakon što je Francuska morala zatvarati veleposlanstva zbog njihova pisanja.

"Je li sloboda medija zapravo provokacija?" stajalo je na jednoj od naslovnica ovog satiričkog tjednika čime je poslana jasna poruka da mogu biti šokirani samo oni koji se zapravo sami žele šokirati.

"Ne tražim od striktnih muslimana da čitaju Charlie Hebdo, kao što ni ja ne bih išao u džamiju da slušam govore koji su protiv svega u što vjerujem.", poručilo je uredništvo prije tri godine.

Vrlo često uz Muhameda ismijavan je Isus ili Papa o čemu svjedoči niz naslovnica. Charlie Hebdo tako se godinama otvoreno izrugivao svim religijama šaljući jasnu poruku kako svetih krava zapravo nema.

> Kronologija publikacija koje su izazivale gnjev islamskih fundamentalista

"Ako počnemo postavljati pitanje imamo li pravo ili ne u karikaturama crtati Muhameda, je li to iz ovih ili onih razloga opasno ili ne, postavit će se pitanje možemo li se u listu uopće baviti muslimanima, a potom i ljudskim bićima i završit ćemo tako što nećemo ni o kome pisati, i šaka će ekstremista pobijediti i u svijetu i u Francuskoj", izjavio je glavni urednik lista Charlie Hebdo prije godinu dana.

Bez tabua

Medijski projekt iz kojeg je stasao Charlie Hebdo je započeo 1960. godine kad su Georges "Professeur Choron" Bernier i François Cavanna lansirali mjesečnik Hara-Kiri kojeg je jedan od ranih čitatelja u pismu uredništvu nazvao "glupavim i zločestim" ("bête et méchant"), što je kasnije usvojeno kao slogan magazina i kolokvijalni izraz u Francuskoj.

Hara-Kiri se našao na udaru cenzure već 1970. kad je sa satirom popratio katastrofu u noćnom klubu Cinq u kojoj je poginulo 146 ljudi. Tjednik se tom prilikom osvrnuo na "senzacionalizam" medija pa izazvao cenzuru koju je naredio tadašnji ministar vanjskih poslova.

Kako bi zaobišao zabranu tim iza Hara-Kirija se odlučio na promjenu imena i tjedno izdanje u kojem se fokusirao na tekuće događaje čime su udareni temelji slobodoumnog Charlie Hebdoa koji se uz tiražu od 45.000 primjeraka održao do danas.

Tjednik Francuze redovito zabavlja svojim pobunjeničkim, ulijevo ustrojenim člancima usmjerenima protiv radikalne desnice i religijskih fanatika.

Kako je to svojedobno rekao danas ubijeni urednik Stephane Charbonnier Charb, s uredničkog gledišta Charlie Hebdo reflektira "sva motrišta ljevičarskog pluralizma, čak i ona koja drugdje 'apstiniraju' zbog samocenzure".