Foto: Hina

PRIJE dvije godine Kukuriku koalicija Hrvatskoj je obećala gospodarski oporavak kojeg su trebali pokrenuti svojom "magičnom" formulom od "5 I": investicije – industrija – izvoz – inovacije – integracije.

Uz već klasična obećanja da će smanjiti nezaposlenost, uvjeravali su javnost da će povećati BDP i barem 50 posto industrijske proizvodnje usmjeriti prema izvozu.

Napravili smo analizu kako danas stvari stoje. Hrvatska trenutno ima gotovo 340.000 nezaposlenih na HZZ-u. Stopa nezaposlenosti 2011. bila je 13,5 posto, a za ovu godinu je 20,2 posto.

Došli smo u stanje prekomjernog deficita, nadzor Bruxellesa kad je u pitanju sređivanje javnih financija, a ministar financija Slavko Linić samo najavljuje nove rezove.

Od "5 I" krećemo redom.

Investicije

Za njih bi se moglo reći "tresla se brda rodio se miš". Iako su Kukurikavci tad predvođeni Radimirom Čačićem najavljivali brojne investicije, dosad nije pokrenuta niti jedna, a prve dvije i zasad jedine sigurne pokreću se iduće godine.

HŽ Infrastruktura u kolovozu 2014. ide u rekonstrukciju i gradnju V. b koridora na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, koja bi trebala biti završena do srpnja 2018. Oko 85 posto projekta vrijednog 1,25 milijardi kuna sufinancirat će se iz EU fondova.

Francuzi bi iduće godine trebali početi sa izgradnjom novog terminala u Zračnoj luci Zagreb koju su uzeli pod koncesiju na 30 godina. Pripremni radovi počeli su krajem rujna provođenjem arheoloških istraživanja, a konkretni građevinski radovi trebali bi početi u prvom kvartalu 2014.

Projekt vrijedan 365 milijuna eura trebao bi biti dovršeni u roku što znači da je otvorenje planirano za sredinu 2016.

Za Plomin C i hidroelektranu Ombla još se ništa sigurno ne zna. Možda će se ipak graditi, ali prema svemu sudeći to se neće dogoditi u iduće dvije do tri godine. HEP formalno nije odustao od gradnje iako je ovog ljeta raskinuo ugovor o kreditiranju tog projekta s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Radi se o 123,2 milijuna eura vrijednom kreditu dogovorenom još 2011. godine kojim je trebalo biti financirano oko 80 posto ukupne vrijednosti projekta.

Što se tiče TE Plomin C, od njega su odustali Poljaci i Koreanci, čije je tvrtke HEP prije godinu dana izabrao kao moguće strateške partnere. Ostale su još samo dvije tvrtke, francuski EDISON i japanski Marubeni, koje imaju rok do kraja listopada poslati HEP-u obvezujuće ponude za izgradnju TE 'Plomin C'. Kad bi se moglo krenuti s projektom nije poznato.

Industrija

Vlada je odlučila da nema interesa za spas pa je tvornica Dioki prije dva tjedna završila u stečaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska proizvodnja u kolovozu pala je za 3,5 posto na godišnjoj razini. Najviše je (17,2 posto) potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda. Porasla je samo proizvodnja energije (14,3 posto). Visoke stope pada nastavljaju bilježiti brodogradnja, proizvodnja računala te duhanskih proizvoda.

Novih tvornica i proizvodnje nema na vidiku.

Izvoz

Robni izvoz Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,3 posto, a izražen u eurima smanjen je za 4,7 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 1,2 posto, a u eurima je smanjen za 1,6 posto, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.

U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 39,1 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vrijednosti 71,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 5,2 milijarde eura, a uvoz 9,4 milijardi eura.

Inovacije

Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji u kojoj ulaganje u znanost i inovacije pada od 2002. godine, pokazalo je nedavno istraživanje Eurostata.

U članicama Unije u prosjeku se iz državnih proračuna za ovu svrhu izdvaja oko dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je taj prosjek u Hrvatskoj znatno manji i iznosi 0,7 posto BDP-a, što je ispod prosjeka EU.

Integracije

Prvog srpnja ove godine pristupili smo EU i to je to.

Kad sve zajedno zbrojimo i oduzmemo, moglo bi se reći da su nas Kukurikavci samo unazadili i pokazali se nesposobnim voditi gospodarstvo koje tone sve dublje.

S tim se slaže i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je u razgovoru za Index rekao da Vlada ne zna kako funkcionira ekonomija niti kako pokrenuti gospodarstvo.

"Vlada vodi destruktivnu politiku. U dvije godine nisu poduzeli ništa da zaustave pad proizvodnje. Bit cijele ekonomije je da narod ima veći standard, a najavljeni rezovi su anti ekonomska politika. Vlada treba preusmjeriti potrošnju i povećati je, ali da završi u domaćoj proizvodnji, no za hrvatske političare, hrvatski proizvod je prljava stvar", rekao je Jurčić.

Postavlja se, kaže, pitanje zašto uvozimo mlijeko, a domaće krave koljemo. Znamo šivati, a tekstilna industrija propada i mi kupujemo stranu robu. Hrvatska, dodaje, ima neiskorištene resurse koji se ne znaju iskoristiti.

Zato bi tvrdi, Vlada trebala organizirati institucije koje će poduzetnicima pomoći da naprave kvalitetan proizvod.

Novac nije sve u makroekonomiji

"Linić bi dao novce, poticaje, ali što to znači ako poduzetnici to ne znaju iskoristiti. Uloga države je da im na najbolji način pomogne kako da znaju napraviti konkurentan i dobar proizvod. Novac nije sve u makroekonomiji. On je samo podmazivač stroja, a mi ne znamo ni kako raditi sa strojem", tvrdi Jurčić.

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, stručnjak za društveno-ekonomsku upotrebu znanja i tehnologije za Index je rekao kako su najavljeni rezovi Slavka Linića samo tehničko rješenje te da oni neće dovesti do ničega ako Vlada ne bude imala jasan cilj kako izbjeći negativnu spiralu.

Pojasnio je kako se spirala odnosi na smanjenje potrošnje koja dovodi do smanjenja dohodaka (od rada i kapitala) koja ponovo dovodi do smanjenja potrošnje.

Iako su tvrdi, prisiljeni povući rezove zbog deficita, ističe kako prije svega trebaju uspostaviti sljedeći ciljevi normalno financiranje države i gospodarstva, uz smanjenje svih razina zaduženosti, pokretanje gospodarstva kao i promicanje mehanizama socijalnu politiku koja će ponajprije uključiti nezaposlene u radni postupak.

"Vlada se odlučuje za rezove upravo zbog nepostojanja ovih ciljeva kako to sve pokrenuti jer je to razvojna politika. Socijalna politika se treba zasnivati na vrednovanju na osnovu prošlog rada, pri čemu se trebaju uključiti nezaposleni u radni postupak ili u vlasništvu budućih poslovnih pothvata (npr. putem energetskih kooperativa), a za pokretanje procesa konkurentnosti privrede se treba postaviti logika uloženog rada i produktivnosti pri čemu država mora imati aktivnu ulogu u prepoznavanju tehnoloških potreba gospodarstva i društva u cjelini", rekao je Zoran Aralica.