Financial Times: Hrvatsku spašava nafta i plin iz Jadrana?

Financial Times: Hrvatsku spašava nafta i plin iz Jadrana?

Ilustracija: scx.hu

ISTRAŽIVANJE nafte i plina u Jadranu privuklo je pažnju i uglednog Financial Timesa.

Hrvatska obala Jadrana poznata je po prekrasnim planinskim krajolicima, čistom moru i desecima šarmantnih gradova i mjesta. No, vlada ove bivše jugoslavenske zemlja nada se da bi jednako tako mogla postati po onome što leži ispod mora – nafti i plinu vrijednom milijarde dolara, piše Financial Times.
 
Prošlog mjeseca Hrvatska je raspisala natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu. radi se o ukupnoj površini od 36.824 četvorna kilometra, koji su podijeljeni u 29 blokova. Natječaj, koji je otvoren sedam mjeseci, trebao bi privući 2,5 milijardi dolara investicija, smanjiti ovisnost Hrvatske o uvoznoj nafti i plinu, ojačati posrnulo gospodarstvo te pozicionirati Hrvatsku kao regionalni energetski centar.
 
"Hrvatska može postati energetsko središte regije“, izjavila je za Financial Times Barbara Dorić, čelnica Hrvatske agencije za ugljikovodike.
 
Istražni blokovi površine su od 1.020  do 1.635 četvorna kilometra, i prostiru se duž Jadrana. Na sjevernom Jadranu očekuju se nalazišta plina, dok bi se u južnom dijelu trebala nalaziti nafta.
Koncesije za istraživanje daju se na rok od pet godina, uz mogućnost produljenja za dodatnu godinu, a koncesije za eksploataciju određene su na rok od 25 godina.
 
Prošle je godine britanski Sunday Times izvijestio da istraživanje norveškog Spectruma pokazuje da bi u Jadranu moglo biti čak tri milijarde barela sirove nafte, čime bi Hrvatska došla na drugo mjesto u Europi po naftnim rezervama, no u Agenciji za ugljikovodike su mnogo oprezniji.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Teško je reći o kolikim zalihama se radi prije nego što se obave bušenja“, kazala je Dorić.
Potencijalne zalihe nafte i plina mogle bi biti vrlo značajne za Hrvatsku, ali i za širu regiju, pogotovo zbog situacije u Ukrajini.
 
Situacija u Ukrajini izazvala je zabrinutost zbog ovisnosti Europe o ruskim energentima, a dovedena je u pitanje i sudbina plinovoda Južni tok, koji je trebao opskrbljivati srednju Europu, Italiju i Balkan.
 
Postoji zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja istraživanja nafte i plina na hrvatski turizam, koji je ostvario više  od sedam milijardi eura prihoda u prošloj godini.
 
"Jedan od osnovnih uvjeta natječaja jest pridržavanje najviših ekoloških standarda, te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka“ kaže Dorić.
 
Za Hrvatsku, koje je već šest godina u recesiji, čini se da je vrijedno rizika, zaključuje Financial Times.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara