Financial Times: Može li Dubrovnik izbjeći sudbinu Venecije?
Foto: Mark Thomas / Cropix
UGLEDNI Financial Times u svom članku se "pozabavio" činjenicom da bi Dubrovnik mogao postati postati preskup za svoje stanovnike.
"Kada je Dubrovnik u kasnom srednjem vijeku bio nezavisna država, njegov glavni konkurent bila je Venecija. Danas hrvatski grad nastoji izbjeći sudbinu Venecije, odnosno da se pretvori u svjetsku turističku destinaciju koja postaje sve manje atraktivna i skupa za život običnih građana", piše FT te dodaje kako je turizam glavna dubrovačka gospodarska grana, jer u njega godišnje dolazi dva milijuna ljudi.
"Grad će postati preskup za 40 tisuća stanovnika"
"No, strahuje se da će za 40 tisuća stanovnika grad postati preskup te će se odseliti u okolna područja, a u Dubrovnik će raditi samo sezonske poslove", piše FT. Navode da su te činjenice gradonačelnika Dubrovnika Andru Vlahušića natjerale da poboljša odgojni i obrazovni sustav "od vrtića do pomaganja građanima da nakon završetka fakulteta pronađu prvi posao".
"Moramo zaštititi grad", rekao je Vlahušić za FT i dodao da mu je cilj privući mlade ljude u Dubrovnik. List piše da Vlahušić želi obrazovni sustav učiniti prihvatljivijim za ljude koji su često samo sezonski zaposleni u turizmu. Prvi od projekata je da se u u dubrovačkim vrtićima koristi priručnik Mense. Želi se uvesti element učenja kroz igru, a grad plaća dodatno usavršavanje odgojitelja i organizira sastanke sa roditeljima kako bi promovirao ideju.
Cijelodnevni boravak u školama
Dubrovnik zapošljava dodatne nastavnike i profesore u osnovnim školama kako bi djeca u njima boravila cijeli dan, kao što i dozvoljava da se škole koriste i tijekom ljeta. "Kako je Dubrovnik turistički grad, većina roditelja radi, a škole su prazne pa djeca ostaju provode dan na ulici", kazao je Vlahušić za FT. Za vrtićke i osnovnoškolske projekte će Dubrovnik godišnje trošiti oko 530 eura.
FT piše da srednjoškolcima Dubrovnik plaća dodatne sate kako bi se pripremili za maturalne ispite koji su ključni za upis na fakultete. "Cilj im je formalizirati instrukcije nakon nastave plaćajući profesore iz gradskog proračuna i tako smanjiti potrebu za privatnim lekcijama", piše FT te dodaje kako je Vlahušić kazao da to smanjuje i korupciju, jer profesori ne moraju tražiti kome će privatno davati instrukcije.
Studentima krediti i nadzor u Zagrebu
Studentima se, pak, nude krediti za školarine koji mogu biti i 20 tisuća eura, a grad pokriva 6,5 posto kamate dok je student na fakultetu te jednu godinu nakon diplomiranja. 26-godišnja Antoneta Alamat-Kusijanović na taj način studira na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a mjesečno dobiva 550 eura za pokrivanje troškova života u SAD-u. Antoneta ne planira nakon studija stalno živjeti u Dubrovniku, no nada se da će joj biti "baza" za daljnje filmske projekte. "To je moje sigurno mjesto u koje ću se uvijek vraćati", kazala je.
Uspješnim studentima će se neki dugovi i otpisivati. "Gradonačelnik će osnovati Klub dubovačkih studenata u Zagrebu. Gradski zaposlenici će imati na oku studenti kako bi se uvjerili da se previše ne zabavljaju, nego uče", piše FT. Vlahušić je procijenio da 10 posto onih koji prime financijsku pomoć je neće moći vratiti. Zadnji dio Vlahušićevog obrazovnog programa je pomoć u traženju posla nakon diplome.
Pomoć u prvom zaposlenju
Grad doprinosi sa 2500 kuna mjesečno od jedne do tri godine u plaći mladića i djevojaka koje su nakon dobivene diplome pronašli prvi posao u nekoj od lokalnih tvrtki. Do sada je Dubrovnik potpisao 70 ugovora sa tvrtkama za takvo zaposlenje. "Dubrovnik treba značiti i intelektualnu moć, a ne biti samo mjesto u koje dolaze milijuni ljudi sa kruzera", kazao je Vlahušić FT-u.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati