Foto: Hina 

REJTING agencija Fitch potvrdila je kreditni rejting Hrvatske BB i BB+ za zaduživanja u stranoj i domaćoj valuti, što je ispod investicijske razine te je snizila izglede sa stabilnih na negativne.

Kako se navodi u obrazloženju, deficit opće države prošle je godine dosegnuo 5,7 posto BDP-a, što je 0,3 posto više iznad razine iz 2013. te 1,3 posto više iznad cilja koji je vlada postavila u travnju 2014. u sklopu programa konvergencije. Rast deficita posljedica je slabijih prihoda zbog nižeg od procijenjenog rasta BDP-a.

Kako navode iz Fitcha, Vlada je povećala ciljani proračunski deficit s 3,5 na 5 posto. Fitch je svoju procjenu deficita za 2015. povisio s 4,5 na 5 posto BDP-a.

Zbog državnih tvrtki teško do smanjenja deficita

Fitch smatra da postoji veliki rizik da Vlada neće postići zacrtani cilj smanjenja deficita na 2,7 posto u 2017. godini, prije svega zbog podbačaja u planovima ušteda u državnim tvrtkama.

Upozoravaju i da bi predstojeći izbori mogli oslabiti napore u konsolidaciji javnih financija, do izbora nove Vlade.

Javni dug dosegnuo je krajem 2014. 85 posto BDP-a, što je drugi najveći dug u "BB" kategoriji, dok je 2008. godine iznosio 39 posto BDP-a. Fitch očekuje rast duga do 90 posto BDP-a u 2015., dok se za 2017. očekuje rast duga na čak 94,4 posto BDP-a. Uvjeti za zaduživanje i dalje su relativno povoljni, no visoke potrebe za financiranjem, koje su dosegnule čak 20 posto BDP-a dovode u pitanje održivost javnog duga u slučaju porasta troškova zaduživanja.

U Fitchu očekuju da bi Hrvatska ove godine trebala izaći iz recesije te prognoziraju rast od 0,5 posto za 2015. godinu, i 1 posto za 2016. Rast se očekuje zbog izvoza, nižih cijena nafte i rasta ekonomske aktivnosti u eurozoni, dok se od domaće potražnje ne očekuje pozitivan doprinos rastu do 2016. godine.

Sniženje rejtinga moglo bi uslijediti zbog daljnje eskalacije udjela duga u BDP-u, dok bi se izgledi mogli vratiti na "stabilne" ako bi došlo do smanjenja proračunskog deficita kako je to predviđeno u programu konvergencije, jer bi to povećalo povjerenje da će se odnos javnog duga i BDP-a stabilizirati u srednjoročnom razdoblju.