Foto: Arhiva

BIVŠA glasnogovornica haškog tužiteljstva Florence Hartmann smatra kako tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj nije bilo genocida.

"Nema sumnje kakav će biti ishod suđenja pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije. Čak je i objema stranama jasno da genocida tijekom rata u Hrvatskoj nije bilo i da će Sud odbaciti obje tužbe", rekla je Hartmann za srpski list Danas, dodajući kako je Europska unija "iza zatvorenih vrata" ohrabrivala i Hrvatsku i Srbiju da odustanu od tužbi. Hartmann je navela i kako je u BiH situacija tijekom rata bila posve drugačija i kako je ondje bilo genocida koji je počinjen nad jednim od konstitutivnih naroda - Bošnjacima.

"U Hrvatskoj su počinjeni zločini protiv čovječnosti, ali ne i genocid", kaže Hartmann koja smatra kako do dogovora o povlačenju tužbi, usprkos dugogodišnjim pregovorima, nije došlo jer povijesna pitanja o ratu nisu riješena: "Ni kao država, ni kao društvo, osim jednog segmenta civilnog društva, Srbija nije željela započeti ozbiljan proces suočavanja sa prošlošću i time se eksplicitno distancirati od najcrnjih stranica napisanih za vrijeme Miloševićevog režima. Međunarodni sud pravde, niti bilo koja sudnica, nije mjesto gdje povijesna pitanja treba rješavati. Ali je mjesto za utvrđivanje nekih činjenica i odgovornosti država, za razliku od kaznenog suda gdje se utvrđuje pojedinačna odgovornost".

"I jednoj i drugoj strani je jasno da nije bilo genocida, ali posezanje za tim terminom je pravni instrument da se aktivira arbitraža između dvije zemlje koje nisu imale hrabrosti da se same, bez vanjskog utjecaja, međusobno dogovore o rješavanju spora, odnosno suoče sa konfliktnom prošlošću", kazala je Hartmann te dodala: "Sudski spor je mogao biti izbjegnut jedino da je za ovih skoro dvadeset godina od kad je rat završen započet regionalni proces suočavanja sa prošlošću. Nesuočavanje Srbije sa vlastitom odgovornošću i krivicom za rat svakako je razlog ovoga spora, ali i, što je još bitnije, razlog zbog kog je ostala talac svoje crne prošlosti, čime je spriječena da izgradi novi državni identitet. Idealno, taj proces bi trebao biti početak liječenja protiv daljih poricanja obje države. Protiv manipuliranja poviješću i negiranja tuđih žrtava i patnji. Nažalost, već se nazire da proces pred Međunarodnim sudom pravde neće biti dovoljan da do toga dođe".