Fuele: Ponašanje političara u BiH je sramotno
Foto: Index
PREGOVORI čelnika sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" vođeni uz posredovanje povjerenika Europske unije za proširenje Štefana Fuelea ponovo su se završili bez rezultata, potvrdili su neki od sudionika sastanka koji je počeo u Sarajevu u ponedjeljak poslije podne a završen u utorak nešto prije 1 sat ujutro.
"Nismo se pomaknuli u dogovoru", kazao je novinarima predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž potvrdivši kako se unatoč činjenici da BiH potresaju prosvjedi zbog teškog socijalnog stanja više od osam sati ponovo razgovaralo samo o tome kako promijeniti ustav i izborni zakon BiH.
Izjavio je kako su svi suglasni da se briše etnički prefiks kod ustavne odrednice o izboru članova Predsjedništva BiH no nema suglasnosti kako definirati da jedan narod ne nameće drugima izbornu volju.
"Ključni je uzrok nedostatak političke volje sviju nas", kazao je Raguž pojašnjavajući kako je ipak loptica na strani političara u BiH jer je Fuele, kako je kazao, uložio velike napore da se pronađe rješenje.
Ocijenio je kako su sada jasne pozicije svih strana i identificirani problemi i opstrukcije koje postoje.
"Ne smijemo reći da nema šanse i kompromis se još može naći", kazao je Raguž.
Član Predsjedništva BiH i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potvrdio je neuspjeh sastanka.
"Bili smo jako blizu no na žalost nismo uspjeli", kazao je Izetbegović.
Pojasnio je kako je temeljni prijepor ponovo bio između stranaka s hrvatskim i onih s bošnjačkim predznakom i to oko prijedloga da se deset županija u Federaciji BiH razdvoje na dvije skupine tzv. plutajućih županija.
"Hrvati su tražili da se te županije definiraju. To nije bilo prihvatljivo bošnjačkim strankama", kazao je Izetbegović.
Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija kazao je kako je u startu odbio svaki razgovor o grupiranju županija za potrebe izbornog procesa na temelju etničkog sastava stanovništva u njima.
"Na žalost, pozicije se nisu bitno promijenile", kazao je Lagumdžija.
Pojasnio je kako je Fuele ponudio 14 točaka u okviru konsolidiranog prijedloga no one nisu bile prihvatljive za neke sudionike.
Ustvrdio je kako su umjesto toga uslijedili prijedlozi "crtanja karata" dodajući kako je to za njega bilo potpuno neprihvatljivo.
"Svjesni činjenice o tome što se zbiva u BiH bilo je pokušaja da se razgovara i o tim problemima", kazao je Lagudmžija pojašnjavajući kako zbog prosvjeda koji su u tijeku nitko nema pravo prihvatiti rješenje koje bi značilo nefunkcionalnu zemlju i daljnje podjele u njoj.
Europsku je komisiju pozvao da bez obzira na izostanak napretka u izvršenju presude "Sejdić-Finci" pomogne BiH tako što će potaknuti pregovore o pravosuđu, vladavini prava i borbi protiv organiziranog kriminala čime bi se ubrzao i proces približavanja BiH Uniji.
Povjerenik Fuele nije komentirao višesatni neuspjeli sastanak s bosanskohercegovačkim političarima a najavljeno je kako bi to mogao učiniti u utorak nakon susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom.
Fuele: Ponašanje političara u BiH "sramotno"
Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele ocijenio je u utorak u Sarajevu "sramotnim" to što političari u Bosni i Hercegovini nisu u stanju postići dogovor o provedbi presude "Sejdić-Finci" najavivši svoje odustajanje od višemjesečnog posredovanja u pregovorima o tom pitanju kao i novi paket mjera što ih Europska unija nudi kao pomoć u provedbi drugih reformi dok se čeka na rješavanje ovog pitanja.
"Sramota je da dolazi do ovakvog neuspjeha", kazao je Fuele koji je u ponedjeljak u Sarajevu više od osam sati bez uspjeha posredovao u pregovorima čelnika sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u BiH o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Ja sam zaključio svoj angažman na ovom pitanju", kazao je Fuele istaknuvši kako je sada na institucijama BiH da preuzmu odgovornost.
Nakon susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom te predsjednicima vlada Federacije BiH Nerminom Nikšićem i Republike Srpske Željkom Cvijanović Fuele je neuspjeh sastanka održanog dan ranije okvalificirao kao "iznimno razočaravajući".
"Provedba presude (Sejdić-Finci) nije umjetno pitanje, nego je to međunarodna obveza BiH", kazao je Fuele dodajući kako je to ujedno ključ napretka BiH ka EU. Podsjetio je kako o tome ovisi podnošenje molbe BiH za priznavanje statusa kandidata za članstvo u EU. Riječ je o provedbi presude Europskog suda kojom se treba osigurati ravnopravnost nacionalnih manjina u izbornom procesu, no način primjene dugo je vremena već predmet sporenja među političarima u BiH.
"Mitom" je nazvao tvrdnje kako je ovo "virtualno pitanje" ustvrdivši kako provedba presude zapravo bitno utječe na život građana BiH, a ujedno je "most između Daytona i Bruxellesa".
"Sinoć su neki učinili sve što su mogli, a neki su govorili, no nisu učinili nikakav iskreni napor", kazao je Fuele no nije izravno imenovao one koji nisu željeli dogovor. Dodao je kako su tijekom pregovora "neki pokušavali uključiti i druge teme" koje se ne tiču same presude.
"Ovo nije bio moj, nego neuspjeh političara BiH", ustvrdio je Fuele podsjećajući na cijeli niz "besanih noći" tijekom kojih se pregovaralo, a u tome su sudjelovali i predstavnici drugih institucija poput Vijeća Europe, ali i američke administracije.
Fuele je suglasan da u BiH postoje i važnija pitanja od presude "Sejdić-Finci" no rješavanje tog pitanja ostaje preduvjet za primjenu drugih mehanizama koje EU ima a pomogli bi rješavanju i tih ostalih problema.
Za razliku od ocjene razgovora s političarima u BiH, Fuele je "vrlo konstruktivnim" ocijenio one vođene s predstavnicima civilnog društva u BiH i sudionicima plenuma građana u Sarajevu i Tuzli. "Jasno je da politički sustav u BiH mora postati odgovorniji prema građanima", kazao je Fuele.
Političare u BiH pozvao je da zahtjeve građana ne ignoriraju i da ih slušaju, kao i da se izbjegne svako nasilje koje bi prouzročilo daljnje pogoršavanje stanje.
Po Fueleovim riječima, sada su na dnevnom redu "tri nove inicijative" kroz koje će se EU nastaviti angažirati u BiH. Prva je jačanje "gospodarskog upravljanja" zemljom i to je inicijativa koja će formalno biti pokrenuta idućeg tjedna.
"Pomoći ćemo BiH da pripremi državni program za gospodarske reforme", kazao je Fuele dodajući kako to znači nastojanje da se potakne rast na planu transporta, telekomunikacija i energetike kako bi se ojačala konkurentnost BiH te rast njezina gospodarstva i zapošljavanje. Sve to bi opet trebalo biti povezao s provedbom IPA programa.
"Drugo je uspostava zajedničke radne skupine BiH i EU koja bi trebala ubrzati provedbu projekata što ih financira Unija", kazao je Fuele podsjetivši kako je riječ o programima vrijednim gotovo 400 milijuna eura. Od toga bi trebale uslijedile izravne koristi, posebice za malo i srednje poduzetništvo ali i jačanje pravosudnog sustava, drži Fuele.
"Treće, ponudili smo proširiti dijalog o pravosuđu na neke od elemenata poglavlja 23 zajedničke stečevine EU, a posebice na borbu protiv korupcije. EU kani u to uključiti strukture civilnog društva. Prvi sastanak na tom planu trebao bi uslijediti početkom ožujka", poručio je Fuele.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati