Screenshot: Kukuriku.org

GOSPODARSKI program Kukuriku koalicije zvao se "5 i", a iako postoje mnoge sličnosti s današnjim programom HDZ-a "5 +", nikome u Vladi Zorana Milanovića do sada nije palo na pamet prozvati stranku Tomislava Karamarka za plagijat.

BDP je u 2015. godini trebao rasti 5 posto

Razlog je jednostavan. Gospodarski program "5 i" neslavno je završio baš kao i Plan 21 o kojem također danas ne žele govoriti. Realizacija Plana "5i" trebala je dovesti do stope rasta BDP-a u 2015. godini od čak pet posto. Barem su tako najavljivali čelnici današnje Vlade.

Gospodarski program Kukuriku koalicije "5 i", predstavljen je u rujnu 2011. godine pred parlamentarne izbore, a plan za gospodarski uzlet predstavljali su šef SDP-a Zoran Milanović, glavni ekonomski strateg te stranke Branko Grčić te predsjednik HNS-a Radimir Čačić. Naziv "5 i" dobio je zbog pet glavnih točaka a to su investicije, industrija, inovacija, izvoz, integracije.

Na predstavljanju Programa pojašnjeno je kako je riječ o ključnim točkama za pokretanje gospodarskog oporavka i povećanje stope gospodarskog rasta, ponovno zapošljavanje onih koji su u protekle dvije godine zbog krize izgubili posao, povećanje učinkovitosti javnog sektora i javnih financija te stvaranje preduvjeta za stabilan rast primanja i životnog standarda građana.

Sjećate li se obećanja o stotinu javnih natječaja za državne investicije?

Milanović je naglasio kako do toga misle doći tako da oslobode plaćanja doprinosa za sve novozaposlene na neodređeno vrijeme te mlade i ljude koji su dugotrajno nezaposleni, racionalizacijom javne uprave, poreznim olakšicama za reinvestiranu dobit, smanjivanjem tereta parafiskalnih nameta, financijskom potporom države izvozu te gradnjom novih hidroelektrana, plinovoda i željezničkih pruga.

Radimir Čačić bivši prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića bio je onaj koji je obećavao velike investicijske cikluse te "stotine natječaja za poslove koji će pokrenuti ekonomiju. Hrvatska je po konkurentnosti i ove godine kao i prošle godine pri dnu ljestvice europskih zemalja u razvoju te su iznad nas Poljska, Turska, Rumunjska, Bugarska, Makedonija, Mađarska i Crna Gora, a bolje smo rangirani jedino od Albanije i Srbije. Grčić je izjavio kako je šokiran tim podacima.

Uzdizali inovacije, a najviše rezali ulaganje u znanost

Iako su Milanović, Čačić i Grčić naglašavali značaj inovacija, činjenica je da analize Eurostata pokazuju da je Hrvatska jedna od nekolicine zemalja u Europi u kojima ulaganje u znanost opada već godinama. Službeni podaci smještaju na nas na samo dno liste zajedno s Rumunjskom, Bugarskom, Ciprom, Grčkom i Maltom.

Integracije su se odnosile na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no činjenica je da bez obzira na polemike između vlasti i oporbe o povlačenju EU novca da je Hrvatska na dnu ljestvice korištenja EU fondova iako smo nova članica. Novac iz EU Fondova trebao je nas je približiti standardu Europske unije, no umjesto toga imamo rasprave je li Hrvatska uspjela izvući onoliko novca iz Bruxellesa koliko smo uplatili ili malo više.

Jedino su na kraju, u odnosu na 2011 godinu rasle industrijska proizvodnja i izvoz no i to je direktna posljedica ulaska Hrvatske u Europsku uniju.