Gotovo 100.000 ruskih vojnika na ukrajinskoj granici: "Svaki dan, svaku noć, očekuje se veliki napad"

Screenshot: YouTube

AMERIČKE i europske sigurnosne agencije procjenjuju da je Rusija na granicu s Ukrajinom rasporedila više od 30 tisuća vojnika. Prošlog su tjedna svjetski mediji izvještavali o brojci od 20 tisuća vojnika, javlja Reuters.

Izvori tvrde kako procjene nisu u potpunosti precizne. Neki izvještavaju da je na granici čak 35 tisuća vojnika, a drugi tvrde da se radi o 25 tisuća vojnika. Iako su procjene različite slažu se u tome da dolazi do vidljivog povećanja broja vojnika.

Američki dužnosnici nisu sigurni u planove Vladimira Putina, no neki tvrde kako "nitko ne isključuje mogućnost agresije".

Prije nekoliko dana na YouTubeu pojavile su se snimke na kojima se vidi vlak koji prevozi tenkove u blizini grada Voronježa.

Gotovo 100.000 ruskih vojnika na ukrajinskoj granici

Rusija je razmjestila gotovo 100.000 vojnika duž granice s Ukrajinom, rekao je u četvrtak predsjednik ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost, što je mnogo više od 20.000 vojnika koliko spominje SAD.

"Gotovo 100.000 vojnika stacionirano je na ukrajinskoj granici. Spremni su za napad već nekoliko tjedana", rekao je Andrij Parubij u govoru koji je, putem interneta, održao na sastanku Atlantskog vijeća, istraživačkog instituta iz Washingtona.

"Ruske snage nisu samo na Krimu, nalaze se duž cijele granice. Na sjeveru, istoku, jugu", upozorio je.

"Svaki dan, svaku noć, očekuje se velik napad na kontinentalnu Ukrajinu i pripremamo se za to", dodao je.

Pentagon procjenjuje da se duž rusko-ukrajinske granice u ovom trenutku nalazi nešto više od 20.000 ruskih vojnika s opremom i postrojbama koje su potrebne za vojnu akciju.

Rusija je u nedjelju zanijekala da gomila snage na ukrajinskoj granici.

Jedan neimenovani dužnosnik Pentagona smatra da je Parubijeva procjena pretjerana, no američki ministar obrane Chuck Hagel rekao je u srijedu da Moskva nastavlja gomilati snage na granici.

Opća skupština UN-a secesiju Krima proglasila nevaljanom

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela neobvezujuću rezoluciju koja nevažećom proglašava referendum o odcjepljenju od Ukrajine koji je uz pomoć Moskve početkom mjeseca održan na Krimu, a Zapad tvrdi kako glasovanje UN-a u četvrtak pokazuje međunarodnu izolaciju Rusije.

Stotinu je glasova bilo za, jedanaest protiv, a 58 suzdržanih u skupštini 193 zemalja. Veći broj zemalja nije ni sudjelovao u glasanju. Zapadni diplomati kažu kako je broj glasova potpore rezoluciji viši nego što su očekivali zbog, kako su rekli, agresivna moskovskog lobiranja protiv.

Prije glasanja jedan visoki zapadni diplomat rekao je kako bi rezultat od 80 ili 90 glasova za bio ukrajinski uspjeh. Drugi su se zapadni diplomati složili i rekli kako kako postignuti rezultat pokazuje koliko je slaba potpora Moskvi diljem svijeta.

Rezolucija UN-a odražava tekst na koji je Moskva početkom mjeseca već stavila veto u Vijeću sigurnosti. Odobrena deklaracija odbacuje krimski referendum kao "nevaljan, te ne može biti temelj za mijenjanje statusa Autonomne Republike Krima ili grada Sevastopolja".

Rusija se u rezoluciji izrijekom ne spominje, nego Opća skupština "poziva zemlje, međunarodne organizacije i specijalizirane agencije da ne priznaju mijenjanje statusa" Krima i Sevastoplja.

Iako je rezolucija neobvezujuća, zapadni diplomati kažu kako šalje snažnu poruku o izostanku potpore Rusiji kad je Krim u pitanju. Snažno lobiranje da članice UN-a nagovori na glasanje protiv, dokaz je koliko Moskva tu rezoluciju ozbiljno shvaća, tvrde.

Amerika donosi zakon o pomoći Ukrajini i sankcijama

Senat i predstavnički dom američkog Kongresa donijeli su u četvrtak zakone o pomoći Ukrajini, prihvatili milijardu dolara vrijedno kreditno jamstvo za vladu u Kijevu te zbog ruske aneksije Krima uveli sankcije nekim Rusima i Ukrajincima.

Dva dana pošto su demokrati u Senatu pristali odustati od reforma Međunarodnog monetarnog fonda kojima se protive mnogi republikanci, donji dom glasao je 399:19 za predloženi zakon, a Senat je prijedlog prihvatio usmenim glasanjem.

Dva doma Kongresa sad se još moraju dogovoriti kako smanjiti razlike između dvaju prijedloga kako bi konačna verzija bila poslana predsjedniku Baracku Obami čijim će potpisom postati zakon.

Senator Robert Menendez, demokratski predsjednik senatskoga odbora za vanjske odnose, rekao je da su čelnici obaju domova postigli dogovor da prijedlog zakona pošalju Obami do kraja tjedna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Očekujem (glasanje u Predstavničkome domu) prije kraja tjedna", rekao je Menendez na konferenciji za novinare neposredno nakon glasanja u Senatu.

Uz kreditno jamstvo, senatski prijedlog zakona daje pomoć od 150 milijuna dolara Ukrajini i susjednim zemljama, a formalizira i sankcije Rusima i Ukrajincima koje Sjedinjene Države smatraju odgovornima za korupciju, kršenje ljudskih prava i destabiliziranje Ukrajine.

Merkel se nada da će prijetnja sankcijama biti djelotvorna

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u četvrtak kako se nada da će prijetnja dodatnim sankcijama Rusiji biti dovoljna da spriječi nastavak eskalacije u Ukrajini, ali je istaknula da je Europa spremna učiniti to bude li potrebno.

Merkel je nakon susreta s kanadskim premijerom Stephenom Harperom odgovarala na novinarsko pitanje jesu li Nijemci spremni prihvatiti "bolne posljedice" eventualnih gospodarskih sankcija Rusiji.

"Nadam se da nećemo dospjeti u takvu situaciju", rekla je, dodavši: "Rusiji treba razmjena i trgovina (...) Rusija bi mogla puno toga izgubiti i zato nisam jako zabrinuta".

Kancelarka je istaknula da Europa mora preispitati svoju dugoročnu energetsku politiku kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu i o nafti.

EU je reagirao na rusko pripojenje Krima uvođenjem sankcija za ruske čelnike i proruski orijentirane ukrajinske čelnike. Prošlog tjedna EU je dodao na listu još dvanaest imena, pa se tako broj osoba obuhvaćenih sankcijama popeo na 33.

Parlamentarna skupština VE-a za sankcioniranje Moskve

Nakon aneksije Krima, rusko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE) moglo bi biti lišeno prava glasa u toj paneuropskoj organizaciji, priopćila je predsjednica Parlamentarne skupštine VE-a.

PACE, koji treba održati plenarno proljetno zasjedanje od 7. do 11. travnja u Strasbourgu, morat će se izjasniti o dvjema rezolucijama kojima bi se 18 ruskih zastupnika lišilo pravo glasa, kazala je liberalna Luksemburžanka Anne Brasseur. Paneuropska skupština također će raspravljati o stanju u Ukrajini i posljedicama ruske aneksije Krima.

Brasseur je prošli tjedan posjetila Ukrajinu zajedno s pet predsjednika klubova zastupnika PACE-a.

PACE okuplja 318 nacionalnih zastupnika iz 47 zemalja članica Vijeća Europe, uključujući Ukrajince i Ruse. Ustavni stručnjaci Vijeća Europe, okupljeni u Venecijanskom povjerenstvu, nedavno su ocijenili da je referendum o odcjepljenju Krima protuzakonit.

 Radmanović: Stanje u Ukrajini konfuzno, samoopredjeljenje legitimno

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović izjavio je u četvrtak kako je blokirao pridruživanje BiH rezoluciji Ujedinjenih naroda kojom bi se osudilo rusko ugrožavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine jer drži spornim legalitet vlasti u toj zemlji a istodobno podupire "pravo naroda na samoopredjeljenje".

"Stanje u Ukrajini prilično je konfuzno i nejasno. Tri su sporne točne, a to su legalitet vlasti, načelo samoopredjeljenja i teritorijalni integritet", kazao je Radmanović novinarima u Sarajevu objašnjavajući zbog čega je na sjednici Predsjedništva BiH, održanoj u srijedu, glasovao protiv pridruživanja rezoluciji o stanju u Ukrajini koju su pripremile SAD i Europska unija i kojom se osuđuje otcjepljenje Krima i njegovo pripajanje Rusiji.

Srpski član Predsjedništva BiH također je odbio dati suglasnost da BiH podupre izjavu visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton o uvođenju sankcija nekim ruskim dužnosnicima i institucijama zbog politike Moskve prema Ukrajini.

Radmanović je konstatirao kako BiH ima svoje interese kada je riječ o odnosima s Rusijom pa bi o njima trebala voditi računa. Kao primjer je naveo ovisnost BiH o ruskom plinu i planove za priključenje na plinovod "Južni tok".

Na upit podupire li po analogiji "krimskog scenarija" i moguće otcjepljenje Republike Srpske od BiH, Radmanović je kazao da "podupire one koji misle da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje".

"To se pravo može ostvariti s referendumom ili bez njega", kazao je Radmanović dodajući kako se takvo što u prošlosti već moglo vidjeti na Balkanu.

Globalna politička pitanja i svjetske krize, drži Radmanović, i tako ne bi trebala biti nečim čime bi se BiH bavila jer već ima dovoljno unutarnjih problema.

"Najveći interes nas u Predsjedništvu BiH je da se nas trojica ne posvađamo", zaključio je Radmanović.

Najavio je i kako će nastaviti blokirati priključivanje BiH mjerama međunarodne zajednice protiv Rusije, a bude li potrebno iskoristit će i pravo veta odnosno pozivanja na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa odnosno interesa entiteta.

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara