Ilustracija: Audi.hr

KONAČNI podaci o prometu u trgovini na malo u kolovozu potvrdili su prve rezultate odnosno blagi realan godišnji rast od 0,3% (prema kalendarski prilagođenim podacima) dok je u nominalnom izrazu promet u trgovini na malo zabilježio pad od 1,5% u odnosu na kolovoz 2013, navodi se u analizi RBA.

Osim visoke razine potrošačkog pesimizma uslijed dugotrajnih negativnih kretanja na tržištu rada doprinos blagom realnom rastu odnosno nominalnom padu na godišnjoj razini došao je i od višemjesečnog godišnjeg pada potrošačkih cijena.

Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima zabilježen je rast prometa u trgovini na malo i to u realnim iznosima za 1,8% te nominalnim za 1,2%. Promatrano prema izvornim, neprilagođenim indeksima trgovina na malo zabilježila je realan godišnji pad od 1,4% odnosno rast od 2,6% mjesečno. Pri tome je rast na mjesečnoj razini bio podržan i boljim rezultatima iz turizma odnosno većim brojem dolazaka i noćenja turista što je svakako doprinijelo i povećanoj potrošnji.

Promet motornim vozilima raste zbog ministarstava i državnih tvrtki

U prvih osam mjeseci, prema izvornim neprilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo je nominalno bio niži za 1,1% u odnosu na isti period lani. Pri tome je promet motornim vozilima, dijelovima i priborom za motorna vozila, motociklima i dijelovima zabilježio rast od 2,7% što potvrđuje i godišnji rast broja prodanih vozila u prvih osam mjeseci od gotovo 28% - pri tome treba uzeti u obzir nabavku vozila za ministarstva (1.241 automobila) i državne tvrtke.

Međutim, u kolovozu je broj prodanih automobila bio na najniže zabilježenoj razini (1.573 prodanih novih automobila što je 9% manje na godišnjoj razini odnosno -49% mjesečno) te je zabilježen nominalan mjesečni pad prometa motornim vozilima, dijelovima i priborom za motorna vozila, motociklima i dijelovima od 28,4%.

Građani troše na osnovne potrebe

"Ovaj podatak kao i rast udjela nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama na preko 40% potvrđuju da je u vrijeme gospodarske krize potrošnja usmjerena na uglavnom zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Stoga je pad prometa u razdoblju od siječnja do kolovoza nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama od 1,6% godišnje imao najveći doprinos padu ukupnog prometa u trgovini na malo.“, navode analitičari RBA.

Negativan doprinos prometu u trgovini na malo i dalje će dolaziti od visoke razine potrošačkog pesimizma i usmjerenosti potrošnje ka zadovoljavanju osnovnih životnih potreba stoga bi maloprodaja u ovoj godini mogla gotovo pa stagnirati (+0,2% godišnje), smatraju analitičari.