Grčić i Maras o poreznoj reformi: Ključno je povećati plaće radi poticanja potrošnje

Foto: Hina

PLANIRANIM izmjenama poreza na dohodak ključno je povećati plaće za građane kako bi se kroz povećanje osobne potrošnja dao dodatni impuls gospodarstvu, poručio je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić, dok ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras vjeruje da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji.

„Ako do porezne reforme dođe, a najvjerojatnije hoće, ključno je da će se povećati plaće za više od milijun zaposlenih u Hrvatskoj, a to znači i efekt za sve njihove obitelji. To je taj ključni efekt povećanja osobne potrošnje koji bi trebao dati dodatni impuls gospodarstvu“, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, odgovarajući na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Kako dodaje, poticaj osobnoj potrošnji u trenutku kad bilježimo prve znakove oporavka, bio bi jako bitan da se pozitivni trendovi održe.

Prema neslužbenim najavama, Ministarstvo financija planira izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se iznos neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 2.200 kuna povećao na 2.400 ili 2.600 kuna, a kod poreznih razreda planira da se najviša porezna stopa od 40 posto primjenjuje na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s plaćom iznad 8.800 kuna.

Osvrnuvši se i na problem proračuna lokalne samouprave, Grčić je istaknuo da bi takve porezne promjene dijelom išle na njezin teret, no da Vlada priprema i neke mjere kojima bi se to kompenziralo.

„To dijelom ide na teret lokalne samouprave u dijelu u kojem ona participira u prihodima od poreza na dohodak. No imamo spremne određene mjere kojima će se taj gubitak dijelom kompenzirati. No, o tom, potom. Kad ćemo imati cijeli model, predsjednik Vlade će ga i prezentirati javnosti“, zaključio je Grčić.

Maras: Vlada je odlučila napraviti iskorak

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, pak, kazao je uoči sjednice Vlade kako je Vlada odlučila napraviti iskorak da porezno rastereti ljude po prvih puta nakon 6-7 godina, te da vjeruje da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljni.

Odgovarajući na upit novinara vjeruje li da će poslodavci biti fer i da će porezno rasterećenje ići u korist građanima, a ne na smanjenje cijene rada poduzetnicima, Maras je kazao kako je siguran da će veliki dio građana osjetiti rasterećenje, jer rade u većim firmama koje imaju kolektivne ugovore

„Ali mislim da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji. S te strane Vlada je odlučila napraviti iskorak u tome smjeru da se ljude porezno rastereti i da se po prvi put nakon dugo vremena, rekao bih 6-7 godina, ide u porezno rasterećenje rada, da se na neki način otvori mogućnost ljudima da nešto više zarade i povećaju potrošnju“, rekao je Maras.

On ne smatra da je riječ o potpunom zaokretu u odnosu na politiku Slavka Linića i Vlade.

„Ne, ja to ne vidim kao neki poseban zaokret, zbog toga što je sad pravo vrijeme da se otvori taj prostor, da pokušamo pomoći da se poveća osobna potrošnja. Imali smo određene prioritete prve dvije godine mandata, sada u zadnjem dijelu mandata imamo prioritet da omogućimo ljudima da mogu sa dodatnim manjim oporezivanjem, odnosno većom zaradom povećati osobnu potrošnju. Nije to nikakav poseban zaokret nego politika Vlade“, ustvrdio je ministar Maras, odgovarajući novinarima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako je kazao, dio manjka poreznih prihoda nadoknadit će se dodatnim prihodima kroz veći PDV (zbog veće potrošnje), a jedan dio manjka će se nadoknaditi racionalizacijama.

„Znači mi moramo ići u racionalizaciju troškova, a s druge strane otvarati prostor gospodarstvu i ljudima kako bi potaknuli dodatnom potrošnjom naš BDP i naše gospodarstvo“, ustvrdio je Maras.

Što se tiče eventualnog ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit, o čemu se također špekulira u medijima u sklopu poreznih izmjena, ministar Maras je rekao da će to biti u sklopu mjera za proračun za 2015.

HURS traži znatnije povećanje neoporezivog dijela dohotka

Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) podržava najavljenu promjenu poreza na dohodak, kojim bi se povećao neoporezivi dio plaće, no smatra da bi povećanje neoporezive osnovice trebalo podići na razinu minimalne plaće koja iznosi 3.017 kuna.

Povećanje (neoporezive osnovice) s 2.200 kuna na 2.400 ili 2.600 kuna nije zanemarivo, ali nije ni dovoljno, poručuju iz HURS-a u današnjem otvorenom pismu Vladi.

Podsjećaju kako više od petine hrvatskih građana živi s primanjima ispod praga siromaštva koji iznosi 2.010 kuna, da njih trećina građana živi u riziku od siromaštva.

Stoga je, smatraju u HURS-u, neophodno neoporezivi dio dohotka izjednačiti s minimalnom plaćom, jer je najbitnije poboljšati život najugroženijih građana.

Takav potez zahtijeva brzu i odlučnu reakciju, a HURS otvorenim pismom poziva Vladu da u promjeni poreza na dohodak bude ekspeditivna kao što je bila kada je na početku mandata povećala stopu PDV-a.

Pusić: Rasterećenje plaća da, oko reinvestirane dobiti pričekajmo analize

Apsolutno podržavamo mini poreznu reformu, odnosno porezno rasterećenje građana, poručila je prva potpredsjednica Vlade i čelnica HNS-a Vesna Pusić nakon odrađene prve sjednice poslije ljetne stanke.

''Smatramo da je to direktni doprinos pozitivnoj investicijskoj klimi. To je bez daljnjega jedna pozitivna mjera. Postoje neki nagovještaji i dodatne mjere vezane na oporezivanje reinvestirane dobiti. Oko toga još moramo vidjeti analize. Jer ako to nije imalo efekta, onda ima logike. Međutim, ako je imalo pozitivnog efekta, Ministarstvo financija treba prvo podastrijeti analizu. I naravno Ministarstvo gospodarstva'', rekla je Pusić koja se osvrnula na manjak u proračunu koje će taj potez izazvati.

''Rupe u proračunu se puno bolje krpaju stimuliranjem investicijske klime, većim brojem tvrtki i investitora, nego davanjem visokih nameta'', jasna je šefica HNS-a.

Kada bi planirane izmjene poreza na dohodak trebale stupiti na snagu, odnosno bi li građani već ove godine na plaći mogli osjetiti promjene, još se ne zna.

''To ćemo još vidjeti. Mislim da je to moguće napraviti od 1.1. sljedeće godine, a ako ima mogućnosti i prije. Ali Ministarstvo financija će podastrijeti svoju analizu i temeljem toga ćemo donijeti odluke'', poručila je prva potpredsjednica Vlade.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara