Ilustracija: Arhiva

HRVATSKA gospodarska komora očitovala se o zabrani uvoza hrvatskih proizvoda na BiH tržište priopćenjem, istaknuvši kako je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj na visokoj europskoj razini, a da se cjelokupna proizvodnja obavlja u objektima u kojima ni na koji način nije dovedena u pitanje zdravstvena ispravnost proizvoda.

"Najveći broj naših objekata usklađen je s najvišim EU standardima (825), no neki imaju privremeno odobrenje za rad. Danas je u RH ostalo samo 90 odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s privremenim odobrenjem za rad. Za sve njih se očekuje da će do 2015. biti potpuno usklađeni s najvišim EU standardima. Do tada je stavljanje njihovih proizvoda ograničeno na tržište RH, ali ne i na tržišta drugih zemalja članica.

Iz nekih od tih objekata se do 1.7.2013. izvozilo u Bosnu i Hercegovinu sukladno posebnom sporazumu. Tim sporazumom se prije svega išlo na ruku BiH proizvođačima jer uglavnom njihovi objekti ne zadovoljavaju EU standarde koji su već poodavno uvjet za uvoz u RH (osim nekih za proizvodnju proizvoda ribarstva). Ulaskom RH u EU taj je sporazum prestao važiti pa BiH zabranjuje uvoz iz navedenih objekata.

Smatramo da se ovdje se ne radi o zaštiti BiH potrošača jer su proizvodi i dalje zdravstveno ispravni kao što su bili dok je sporazum bio na snazi. Također se ne radi o zaštiti njihovih proizvođača jer se radi o relativno malom broju objekata.

Radi li se tu o dobivanju poena za određene unutarnjopolitičke svrhe ili skretanju pažnje s činjenice da je najveći dio BiH proizvođača ulazak RH u EU dočekalo potpuno nespreman,između ostalog i zbog (ne)rada upravo BIH veterinarske administracije koja provodi ovu zabranu, teško je reći.

"Za hrvatske proizvode traže da budu po najvišim EU standardima, ali ne i za one iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije!"

Činjenica je da je, umjesto da se u duhu dobrosusjedskih odnosa jednostavno prevlada nastali pravni vakuum, iskorištena pravna formalnost (prestanak važenja spomenutog sporazuma zbog ulaska RH u EU) da se provodi diskriminacija hrvatskih proizvoda. Ta diskriminacija se očituje u činjenici da se jedino za RH proizvode na tržištu BiH traži da budu u skladu s najvišim EU standardima dok se to ne traži za ostale proizvode koji se plasiraju na to tržište (iz BIH, Srbije, Crne Gore, Makedonije).

Plasirano opravdanje kako je iste standarde RH nametnula za proizvode iz BIH ne stoji. Nametnula ih je EU i na način da ne diskriminira nikog (svi oni koji robu stavljaju na EU tržište moraju zadovoljavati iste standarde pa tako ni proizvodi iz navedenih 90 HR objekata ne mogu na zajedničko EU tržište).

Ako su točni napisi nekih dnevnih listova i portala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH objavilo popis hrvatskih tvrtki kojima je do daljnjega uvedena zabrana uvoza proizvoda na bosanskohercegovačko tržište, onda je neprihvatljiv i način rada kojim se navedene zabrane provode jer se na navedenom popisu navode tvrtke koje više ne postoje, tvrtke koje su promijenile ime, a nalaze se na listi odobrenih EU objekta, tvrtke čija proizvodnja ni ne iziskuje EU odobreni broj pa ga one ni nemaju, itd.

Sve ovo dovodi u zabludu i BiH i RH javnost i uzrokuje gospodarske štete s obje strane granice.

Iskreno se nadamo da će vlasti BIH prestati s ovakvom diskriminacijom hrvatskih proizvođača i u duhu dobrosusjedskih odnosa, zajedno s veterinarskim vlastima RH, pronaći obostrano zadovoljavajuće rješenje kako za plasiranje robe hrvatskih proizvođača na BIH tržište, tako za rješavanje formalnosti kako bi BiH proizvođači zadovoljili uvjete i mogli početi s izvozom na tržište EU", stoji u priopćenju HGK.