HNB: Rast od 0,3 posto tek u drugoj polovici godine

HNB: Rast od 0,3 posto tek u drugoj polovici godine

Ilustracija: Index

U NOVOM broju publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost" stručnjaci ocjenjuju da će se recesijski trendovi u Hrvatskoj nastaviti i u prvih šest mjeseci 2013. pa se tek u drugoj polovici godine može očekivati postupan gospodarski oporavak. Zbog toga će rast u 2013. biti slab i iznosit će oko 0,3 posto.

I HNB-ovi analitičari poručuju da su strukturne reforme ključ ubrzanja srednjoročnog rasta. Hrvatska je u 2012. smanjila makroekonomsku neravnotežu, no nije uspjela strukturnim reformama stvoriti pretpostavke za dinamiziranje rasta. U 2012. proračunski se deficit smanjio, a uz povećanje neto agregatne štednje i razduživanje privatnog sektora, slabu izvoznu potražnju zbog recesije u eurozoni i slabe konkurentnosti, gospodarska je aktivnost oslabila te je BDP pao za oko 1,8 posto. Navodi se i kako su sporost u provođenju strukturnih reforma i neočekivan obrat u politici fiskalne konsolidacije potkraj godine izazvali pad kreditnog rejtinga, no bez većeg odraza na cijenu zaduživanja s obzirom na to da su tržišta, već prije na temelju fundamenata, slabiji rejting ugradila u cijenu.

U nastojanju da osigura impuls domaćoj investicijskoj potražnji u uvjetima slabe domaće potražnje privatnog sektora i slabih izgleda za rast inozemne potražnje zbog recesije na glavnim izvoznim tržištima, Vlada je u proračunu za 2013., uz nastavak smanjenja tekućih nekamatnih izdataka (kada se isključe izdaci za EU), predvidjela osjetno povećanje ulaganja državnog sektora. To je, zajedno s planiranim umjerenim rastom prihoda zbog slaboga gospodarskog rasta, rezultiralo povećanjem očekivanoga proračunskog manjka u odnosu na 2012. te daljnjim rastom javnog duga, analiziraju u HNB-u.

"Namjerne Vlade su donekle razumljive, ali su slabo ocijenjene"

Iako su, uzme li se u obzir već četverogodišnja recesija, namjere Vlade donekle razumljive, one su slabo ocijenjene i naposljetku su dvije od tri vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smanjile kreditni rejting Hrvatske iz investicijskog u najviši špekulativni sa stabilnim izgledima.

HNB ističe da se u takvim okolnostima očekuje da će se recesijski trendovi nastaviti i u prvih šest mjeseci 2013. pa se tek u drugoj polovici godine može očekivati postupan gospodarski oporavak. Stoga će rast u 2013. biti slab, oko 0,3 posto, i umnogome će ovisiti o oporavku izvozne potražnje s izlaskom eurozone iz recesije te o oživljavanju investicijske potražnje koja je ograničena relativno visokom razinom zaduženosti domaćih sektora i još uvijek povišenim troškovima kapitala u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog većih rizika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potkraj 2012. udio loših kredita 13,81 posto

Od ukupno 283,9 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj potkraj prošle godine, 13,81 posto ili 39,2 milijarde kuna odnosi se na tzv. loše kredite, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). To pokazuje da je udio tzv. loših kredita smanjen u odnosu na rujan prošle godine, kada je njihov udio bio 14,05 posto.

No na godišnjoj se razini bilježi rast udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima, i to za gotovo 1,4 postotna boda, s 12,43 posto potkraj 2011. na 13,81 posto potkraj prošle godine, pokazuju podaci koje je središnja banka objavila na svojim mrežnim stranicama.

Bankarski sektor otporan

Ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj za 2013. godinu pokazalo je da su postojeći amortizeri dostatni na razini cijelog sektora i ako se pojave malo vjerojatni, ali mogući nepovoljni makroekonomski šokovi, ističe se u novom broju publikacije "Financijska stabilnost".

Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim, uključuje stagnaciju realnog BDP-a u 2013. (odnosno rast od 0,3 posto) i zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru. Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja prosječan pad realnog BDP-a od 3,6 posto. U takvom se scenariju očekuje pooštravanje recesije u eurozoni i pogoršavanje uvjeta financiranja za banke, kao i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara