Foto: Nacionalni forum

HRVATSKA udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u osnivanju večeras je prozivke predsjednika Nacionalnog foruma Nikice Gabrića na račun čelnika Hrvatskog liječničkog sindikata Ivice Babića da je "lažni ratni invalid" ocijenila kao Gabrićev pokušaj diskreditiranja vodstva tog sindikata, ali i većine hrvatskih liječnika.

Iz HUBOL-a za dr. Gabrića u priopćenju kažu da je "demagog željan vlasti i političke moći", koji "optužuje i presuđuje kolegi Babiću, strasno, po kratkom postupku, etiketirajući ga pri tome rječnikom nedostojnim pristojnog građanina, a kamoli liječnika". Gabrić pritom, dodaju, zaboravlja da je javno iznošenje podataka iz medicinske dokumentacije pacijenta grubo kršenje privatnosti, liječničke etike, pravilnika Hrvatske liječničke komore, ali i zakona.

Upozoravaju i da je Gabrić u intervjuu 4. siječnja Radiju 101 omalovažavao liječnički poziv i rad liječnika u hrvatskim bolnicama.

"On se izruguje i ponižava instituciju vizite bolesnika, liječnička znanstvena i stručna zvanja, pa čak i odore te fizički izgled liječnika. Kao rješenje štrajka i svih problema u hrvatskom zdravstvu dr. Gabrić nudi privatne klinike kao što je njegova, odnosno uvoz pet tisuća poljskih liječnika koji će raditi za manju plaću", ističu u HUBOL-u.

Podrška liječničkom sindikatu

Iz te su udruge večeras medijima proslijedili i rezoluciju u kojoj daju apsolutnu podršku liječničkom sindikatu, iz kojega su danas zaprijetili "pokretanjem rezolutnih sindikalnih aktivnosti" ako se ne udovolji njihovim zahtjevima, odnosno sklapanju strukovnog kolektivnog ugovora.

U HUBOL-u upozoravaju da su novi uvjeti rada i materijalni položaj bolničkih liječnika dodatno pogoršani u odnosu na rujan kada je pokrenut štrajk. "Nove mjere još su više produbile krizu u sustavu zdravstva, uvođenje smjenskog rada prijeti potpunim kolapsom, a najavljeni masterplan u potpunosti je netransparentan i nepoznat stručnoj javnosti", navode u priopćenju.

Po njihovoj ocjeni, urušavanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj nije samo posljedica nasljeđa, ekonomske krize i recesije, nego većim dijelom loše zdravstvene politike Vlade i Ministarstva zdravlja te niza mjera, započetih smanjenjem doprinosa na plaće za zdravstvo i stvaranjem godišnjeg manjka od 3 milijarde kuna, bez plana rasterećenja sustava.