Hadžić se na optužbe tužitelja samo nasmijao: "Bio je Miloševićev čovjek na terenu, krvnik i ubojica"

Foto: ICTY

SUĐENJE bivšem vođi pobunjenih Srba Goranu Hadžiću, optuženom za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim hrvatskim područjima tijekom Domovinskog rata, započelo je danas u 9 sati, a jučer je održano posljednje predraspravno ročište.

Današnje ročište započelo je uvodnom riječi tužitelja. U uvodnom govoru iznio je nekoliko primjera slučajeva Hadžićevih zločina, poput sudbine obitelji Pap kod Erduta. Tužiteljstvo je ukratko objasnilo okolnosti pod kojima je Hadžić došao na čelo srpskih pobunjenika u Hrvatskoj te ukratko objasnio kako je proteklo razdoblje od proglašenja nezavisnosti Hrvatske i početka srpske pobune, posebno one na istoku Slavonije, ali je objasnio i detalje Hadžićeve povezanosti sa srpskim pobunjenicima u Kninu.

"Zločini koji su se dogodili napravljeni su sa svrhom da se unutar Hrvatske stvore nacionalno čisti teritoriji, putem sukoba, progona i nasilja, nešto što zovemo etničkim čišćenje. 1991. godine to nije bio izraz koji je postojao u uobičajenom razgovoru, a sada je tragično povezan s raspadom Jugoslavije. On je pomagao i podržavao druge, imao je ovlasti da i utjecaj da spriječili zločine, ali nije ništa napravio. Čak nije ni govorio protiv toga. Samo prihvaćanje zločina je oblik njihovog postizanja", naglasio je tužitelj.

"Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja....s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje. Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo, u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu...Ali počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991., u mjestima koja nisu tako poznata svijetu", kazao je tužitelj u uvodnoj riječi.

Tijek suđenja:

14:30 Suđenje je završeno. Za sutrašnje ročište predviđen je nastavak Antunovićevog svjedočenja

14:25 "1. kolovoza 1991. godine krenuo sam na autobus, koji nas je vozio do vinograda. Policija je stigla i poslala nas kući, tvrdeći da je policijska postaja u Dalju napadnuta. Okrenuo sam se i vratio kući. Toga dana sam čuo da tenkovi stižu u Erdut, a u to sam se kasnije i sam uvjerio. Ljudi su govorili kako su tenkovi JNA-a prešli preko mosta i kreću se prema Erdutu", nastavlja Antunović sa svjedočenjem.

Kaže kako su svi bili zbunjeni i bježali u skloništa i podrume, a neki su krenuli prema Aljmašu, gdje su ih navodno čekali brodovi koji će ih prevesti u Osijek. "Sljedećih tjedan dana ostali smo u kući, skrivali smo se u strahu. Nakon tjedan dana išao sam potražiti svog brata, ali sam ubrzo shvatio kako su i on i njegova obitelj pobjegli u Osijek", zaključio je svoje svjedočenje Antunović.

14:20 Ispričao je kako su u to vrijeme na područje Erduta stigli pripadnici Narodne garde, koji su bili smještani na područje gdje su se nalazili Arkan i njegove postrojbe. "Vidjelo sam vojnike koji su nosili puške, kretali su se selom kao da su na treningu ili nešto, nisam siguran što su točno radili, ali znam da su bili tamo", priča svjedok.

Krajem srpnja 1991. godine uništen je Vodovod u Erdutu, ispričao je svjedok. "Tijekom noći mogli smo čuti pucnjavu i eksplozije. Sjećam se da me ujna odvukla pod krevet, gdje smo se skrivali sve dok se pucnjava nije smirila. U tom trenutku nisam mogao procijeniti otkuda dolazi pucnjava, ali kasnije sam doznao od pojedinih osoba da je pucnjava krenula s druge strane mosta, sa srpske strane", priča Antunović.

Kada se situacija smirila, ljudi su počeli izlaziti na ulice, priča Antunović. "Ujutro sam pratio lokalne vatrogasce do Vodovoda, kako bi vidjeli kakva je situacija. Kada smo stigli, sve je bilo u ruševina, bilo je mnogo krvi na podu, na madracima i drvenim kućama, a osjetio se i snažan smrad izgorjelog materijala i smrti", priča Antunović.

14:00 "U Dalju su većinom živjeli Srbi, dok su u Erdutu, gdje sam ja živio, većinu stanovništva činili Hrvati", ispričao je Antunović.

13:50 Suđenje se nastavlja svjedočenjem prvog svjedoka tužiteljstva, Zlatka Antunovića iz Erduta, koji se sa 16 godina preselio u Dalj.

13:00 Tužitelj je kazao da će od sudskog vijeća na temelju dokaza koje će iznijeti tražiti da se Hadžića proglasi krivim. Na optužbe tužitelja da je mučio nesrpsko stanovništvo i zagorčavao mu život, Hadžić se samo nasmijao. Tužitelj ga je nazvao "Miloševićevim čovjekom na terenu". Sudac je odredio stanku od sat vremena.

12:45 Tužitelj je opisao mučenja koja su zarobljenici prošli u Veleprometu, Borovokomercu, Erdutu i Lovasu, silovanja žena i izvođenja na lažne egzekucije. Ukratko je opisao dolazak Hadžića na mjesto predsjednka tzv. Republike srpske krajine.

12:15 Bitku za Vukovar tužitelj je opisao kao jednu od najkrvavijih i najbrutalnijih bitaka od Drugog svjetskog rata. "Prije rata tamo je živjelo 43 posto Hrvata i 38 posto Srba, no unatoč činjenici da su Hrvati bili u većini srpski agresori željeli su ga za glavni grad tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema", naglasio je tužitelj. Srbočetničke snage po cijelom su gradu hvatale i ubijali hrvatsko stanovništvo koje je počelo izlaziti iz skloništa.

"Šest autobusa punih hrvatskih zarobljenika odvezeno je u vojarnu JNA gdje je počelo fizičko zlostavljanje zatočenih od strane pripadnika JNA, domaćih četnika i paravojnih postrojbi. Istovremeno je na Veleprometu, koji je kasnije također postao logorom, održan sastanak što napraviti sa zarobljenicima, gdje je Goran Hadžić inzistirao da ostanu na tom području da im domaći sud sudi. Istovremeno je dio zarobljenika iz Vukovara odveden u logor u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji", objasnio je tužitelj.

Tužitelj je opisao i odvođenje zarobljenika na Ovčaru gdje su tijekom noći ubijeni i zakopani u jamu koja je prije iskopana. Ukupno je ubijeno 260 ljudi.

11:50 Nakon pauze tužitelj je opisao vrijeme početka napada na Vukovar te protjerivanje hrvatskog stanovništva iz okolnih mjesta Dalja, Iloka, Tovarnika, Bapske, Lovasa, Bogdanovaca. Prikazan je i video isječak u kojem je vidljivo da je Hadžić bio upoznat sa svim vojnim djelovanjima.

11:10 Tužitelj je opisao početak oružanih sukoba između hrvatskog MUP-a i srpskih pobunjeničkih postrojbi na Plitvicama u ožujku 1991. godine i napad na hrvatske redarstvenike u Borovu Selu u svibnju 1991. godine, kada je ubijeno 12 hrvatskih policajaca.

Određena je pauza u trajanju od pola sata.

11:00 "Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja....s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje. Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo, u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu...Ali počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991., u mjestima koja nisu tako poznata svijetu", kazao je tužitelj u uvodnoj riječi.

10:55 Prikazane su snimke na kojima Arkan hvali ubojstva Hrvata, ali i  daje upute kako "čistiti" hrvatske kuće. Kao članove udruženog zločinačkog pothvata tužitelj je naveo Slobodana Miloševića, Željka Ražnatovića Arkana, Radovana Stojčića Badže, Jovicu Stanišića, Frenkija Simatovića, Mihalja Kertesa...

10:30 Goran Hadžić nije bio samo promatrač ili čovjek koji je okretao glavu. Osobno je naredio protjerivanje, slao je ljude Arkanu u ruke. Nakon pada Vukovara osobno se pobrinuo da 200 zarobljenika ostane na okupiranom teritoriju. Zločine su činile lokalne srpske snage, te snage koje su dolazile iz Srbije, istaknuo je tužitelj.

10:20 Zločini koji su se dogodili napravljeni su sa svrhom da se unutar Hrvatske stvore nacionalno čisti teritoriji, putem sukoba, progona i nasilja, nešto što zovemo etničkim čišćenje. 1991. godine to nije bio izraz koji je postojao u uobičajenom razgovoru, a sada je tragično povezan s raspadom Jugoslavije. On je pomagao i podržavao druge, imao je ovlasti da i utjecaj da spriječili zločine, ali nije ništa napravio. Čak nije ni govorio protiv toga. Samo prihvaćanje zločina je oblik njihovog postizanja", naglasio je tužitelj.

10:15 Tužitelj Douglas Stringer opisao je zločine koji su se događali na početku rata, među ostalim i onaj nad hrvatskim civilima iz Lovasa koji su bodeni noževima i tučeni šipkama i metalnim kablovima, a onda pušteni u minsko polje.

"Rečeno im je, uz prijetnje puškama da se uhvate za ruke i da počnu hodati poljem, mašući nogama s jedne na drugu stranu kako bi locirali i razoružali mine koje su tamo stavljene. Kad je eksplodirala prva mina, srpski vojnici otvorili su vatru na zatvorenike", naglasio je tužitelj.

Srbi iz Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema 25.lipnja 1991. godine donijeli su odluku o odcjepljenju od Hrvatske, a Goran Hadžić je postavljen za premijera. Ubrzo nakon toga počeo je lov na Hrvate, Mađare, Slovake, istjerivanje, ubijanje i maltretiranje svih koji nisu bili Srbi, ispričao je tužitelj.

10:00 Tužiteljstvo je ukratko objasnilo okolnosti pod kojima je Hadžić došao na čelo srpskih pobunjenika u Hrvatskoj te ukratko objasnio kako je proteklo razdoblje od proglašenja nezavisnosti Hrvatske i početka srpske pobune, posebno one na istoku Slavonije, ali je objasnio i detalje Hadžićeve povezanosti sa srpskim pobunjenicima u Kninu.

9:50 Današnje ročište započelo je uvodnom riječi tužitelja, koji je procijenio kako će mu za to trebati između 2,5 i 3 sata. U uvodnom govoru iznio je nekoliko primjera slučajeva Hadžićevih zločina, poput sudbine obitelji Pap kod Erduta. Franjo Pap i 11 zatvorenika pretučeni su i ubijeni u Centru za obuku u Erdutu, a njihova tijela bačena su u masovnu grobnicu u Čelijama. Tužitelj je iznio okolnosti i kontekst u kojem su se zločini dogodili.

Tužiteljstvo Hadžiću stavlja na teret da ništa nije učinio kako bi zaštitio nesrpsko stanovništvo s tog područja te da je zločine odobravao i s radio na planu uspostave etnički čistog srpskog teritorija.

"Gospodar života i smrti" napokon pred licem pravde

Hadžić je optužen za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata te za niz  drugih zločina, među kojima su i zlostavljanja, razaranje i pljačke  počinjene u razdoblju od lipnja 1991. do kraja 1993. godine na  okupiranim područjima Hrvatske. Tereti ga se i da je bio sudionik  udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim srbijanskim  predsjednikom Slobodanom Miloševićem.

"Gospodar života i smrti", kako su ga zvali, uhićen je u srpnju prošle godine, nakon sedam godina bijega, na Fruškoj gori u Srbiji, kao posljednji bjegunac od ukupno 161 optuženog u Haagu.

Na suđenju Hadžiću tužiteljstvo bi trebalo ispitati 141 svjedoka. Kada se prvi put pojavio pred sudom izjasnio se kako nije kriv. Inače, pred hrvatskim sudovima, Hadžić je osuđen na ukupno 20 godina zatvora.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara