Foto: Hina

HRVATSKI državljanin Mario Tadić (59) osuđen je u Boliviji na pet godina i deset mjeseci zatvora za pripremanje vojnog ustanka protiv režima predsjednika Eve Moralesa.

Sud u La Pazu, glavnom gradu Bolivije, istu je zatvorsku kaznu odredio i Mađaru Elodu Tóásóu (34).

"Prihvaćamo krivnju kako bismo konačno odavde izašli slobodni", izjavio je Tadić ocijenivši da je slučaj bio ispolitiziran. Ranije su obojica negirala krivnju.

"Prevareni smo i izdani. Regija Santa Cruz i Bolivija to trebaju znati", istaknuo je.

"Potrebna je još samo sudska formalnost i bit će na slobodi", rekao je odvjetnik Gianni Prado Herrera. To isto vrijedi i za drugog njegovog klijenta Mađara Eloda Tóásóa (34) kojeg je sud u La Pazu, glavnom gradu Bolivije, također osudio na zatvorsku kaznu od pet godina i deset mjeci.

“Oni su tu kaznu već izdržali u pritvoru”, rekao je Tadićev odvjetnik Prado Herrera.

Tadić je u gradu Santa Cruzu uhićen u noći 16. travnja 2009. nakon što je u hotelu Las Americas, u središtu grada, preživio napad specijalne policije.

U akciji su ubijena tri europska državljanina - vođa skupine Eduardo Rósza Flores "Chico", bolivijsko-mađarskih korijena i sudionik Domovinskog rata u Hrvatskoj, te Mađar Árpád Magyarosi i Irac Michael Dwyer.

Tadić i Tóásó jedini preživjeli

Punim imenom Mario Francisco Tadić Astorga, hrvatski dragovoljac koji ima i bolivijsko državljanstvo, i Mađar Tóásó jedini su preživjeli.

Grupa je eliminirana pod sumnjom da je došla u Santra Cruz pomoći odcjepljenju istoimene bogate pokrajine na istoku Bolivije. Među optužbama se spominjalo i pripremanje atentata na predsjednika Evu Moralesa (55).

Tadić je osuđen zbog regrutiranja ustanika, a Tóásó za pružanje informatičke podrške. Njihovi odvjetnici neće se žaliti na presudu čime je slučaj zaključen. Evo Morales je lani treći put zaredom pobijedio na izborima te bi trebao biti predsjednik do 2019. godine.

"Treba suditi onima koji pozivaju na nezavisnost. Unatoč razlikama u našim socijalnim i kulturnim programima bolivijski narod mora ostati ujedinjen”, izjavio je.

Ljevičar Morales, prvi indijanski predsjednik, na vlast je došao 2005., a napetosti između njega i regionalne vlasti Santa Cruza uslijedile su zbog nacionalizacije energetskog sektora i podjele zemlje siromašnom indijanskom stanovništvu.

Morales političare optužio za zavjeru i pokušaj ubojstva

Političari u Santa Cruzu, većinom europskog porijekla, predvođeni liderom hrvatskih korijena Brankom Marinkovićem odgovorili su zahtjevom za autonomijom. Grupa stranaca trebala je obučiti i organizirati lokalno stanovništvo u slučaju prisilnog oduzimanja imovine.

Nakon likvidacije grupe 2009., Morales je političare optužio za zavjeru i pokušaj ubojstva te uhitio 39 osoba. Marinković i protivnici režima nalaze se u egzilu u Brazilu i SAD-u.

Tadić je, pak, ranije govorio da u Santa Cruzu nije bio zbog vojnih ili urotničkih aktivnosti, već zbog posla koji nema veze s oružjem i politikom. Iznenadno priznanje krivnje tumači se sporazumnom mogućnošću dobivanja minimalne kazne, nakon što je sud odbio oslobađajuću presudu.

Davor Stier, zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu i njegov mađarski kolega iz Europske pučke stranke Kinge Gal uputili su krajem 2013. godine inicijativu za trenutnim puštanjem na slobodu Tadića i Tóásóa, jer su bili četiri i pol godine držani u pritvoru bez suđenja, što je protivno bolivijskom zakonu. Obojica su tvrdila da ih ondje muče.

Ujedinjeni narodi su mišljenjem Radne skupine za arbitrarna uhićenja ustanovili kako je Bolivija prekršila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

Među optuženim urotnicima i bivši bolivijski general

Mađarska je prije dvije godine zatražila hitno puštanje svog državljanina, a hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova je tada objavilo da "je upozorilo bolivijsku stranu da prati postupanje prema Tadiću te očekuje i traži transparentno i pravedno suđenje".

Sud u La Pazu je na šest godina i devet mjeseci osudio i Juana Kudelku, "Marinkovićevog poslanika za financiranje terorističke grupe".

Među optuženim urotnicima je i bivši bolivijski general Gary Prado Sálmona (80), koji je 1967. godine uhitio revolucionara Che Guevaru. On, međutim, tvrdi da se postupak protiv njega vodi upravo zbog toga.

Oporba koja je ostala u zemlji smatra da je proces montiran s ciljem ukidanja demokracije i protivnika režima. Oporbena političarka Carmen Eva Gonzales bila je pustila snimku na kojoj državni tužitelj govori o prikrivanju tragova s mjesta ubojstva.

Policija tvrdi da im je u hotelu pružen otpor, no Gonzales ih je optužila da su hladnokrvno likvidirali ljude na spavanju.