Hrvati najviše vjeruju vojsci, crkvi i internet medijima
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL, Institut Ivo Pilar
VELIKA većina hrvatskih građana stanje u državi općenito ocjenjuje lošim i uglavnom i dalje ne vjeruje da će doći do poboljšanja, najveće povjerenje ispitanici imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje vjeruju Saboru, Vladi i političkim strankama, pokazuje u utorak predstavljeno istraživanje Instituta Ivo Pilar.
Situaciju u Hrvatskoj vrlo dobrom ocijenilo je samo 2,3 posto ispitanika, uglavnom dobrom njih 11,7 posto, dok stanje u zemlji uglavnom lošim vidi 45,2 posto, a vrlo lošim 37,4 posto ispitanika. Njih 1,9 posto ne zna odgovor, a bez odgovora bilo je 1,6 posto ispitanih.
Ne vjeruju u pozitivni razvoj stanja u društvu
Istraživanje je proveo Institut Pilar terenskom usmenom anketom u razdoblju od 19. ožujka do 16. svibnja, na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva kojim je obuhvaćeno 1000 osoba na 143 lokacije.
Što se tiče očekivanja, građani su optimističniji po pitanju osobne situacije nego stanja u društvu.
Tako njih 5,9 posto očekuje da će se u iduće dvije-tri godine njihova osobna situacija znatno pogoršati, 12,6 posto da će se donekle pogoršati, a 46 posto da će ostati ista.
Da će im se osobna situacija donekle poboljšati drži 27,4 posto ispitanih, da će se izrazito poboljšati 2,6 posto, dok ih 4,8 posto ne može procijeniti, a samo 0,8 posto nije dalo odgovor.
Da će se stanje u Hrvatskoj znatno pogoršati smatra 12,7 posto, donekle pogoršati 16,8 posto, a da će ostati isto 39 posto ispitanih. Da će se donekle poboljšati smatra 22,1 posto, da će se izrazito poboljšati samo 1,5 posto ispitanih, ne može procijeniti 5,1 posto, te je bez odgovora 2,9 posto.
Građani najviše vjeruju vojsci i Crkvi, a najmanje Vladi i strankama
Najveće povjerenje ispitanici imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje vjeruju Saboru, Vladi i političkim strankama.
U ocjenjivanju od jedan do deset vojska je dobila ocjenu 5,62, Crkva 5,23, predsjednica Republike 4,89, a slijede policija s ocjenom 4,49 te Europski parlament (4,07), pravosuđe (3,18), Sabor (2,52), Vlada (2,40) i stranke (2,05).
Na ljestvici od nula do 10, gdje nula znači izrazito lijevo, pet centar (ni lijevo ni desno), a 10 izrazito desno, 26,7 posto ispitanika izabralo je sredinu, 2,9 posto izjasnilo se ekstremno lijevima, a 6,1 posto ekstremno desnima. Ne zna ili bez odgovora je 24 posto ispitanika.
Politički lijevo (0 do 4 na skali) ukupno "diše" 16,2 posto ispitanih, a politički desno (6 do 10 na skali) njih 33,1 posto.
Kad bi se sad raspisali izbori, na izbore se ne bi odazvalo njih 52,7 posto. Za istu opciju glasalo bi 21 posto, za drugu opciju 4,3 posto, njih 17,4 posto iako je glasalo na prethodnim izborima, sad ne bi izašli, a 4,6 posto iako nije izašlo na prethodne izbore, sad bi izašlo.
Mišljenja o prosvjedima branitelja podijeljena
Višemjesečni prosvjed branitelja i invalida Domovinskog rata pred njihovim ministarstvom u Zagrebu česta je politička tema, a istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazalo je da su mišljenja o tom pitanju podijeljena. Njih 30,1 posto smatra da prosvjed nije opravdan. Da djelomično nije opravadan smatra 11,9 posto ispitanika, djelomično opravdanim ga smatra 26 posto ispitanika, potpuno opravdanim 14 posto, njih 17,7 posto ne zna, a 0,2 posto je bez odgovora. Iz instituta napominju da se radi o rezultatima istraživanja prije sastanaka s Vladom.
Glavni odgovor na pitanje stoji li u pozadini prosvjeda i protuprosvjeda politika je - ne znam, pogoto što se tiče protuprosvjeda - 66,4 posto. Gotovo četvrtina smatra da su prosvjedi potaknuti od strane HDZ-a, njih 22,2 posto, a 8,8 posto ljudi smatra da su protuprosvjedni potaknuti od strane SDP-a. Oko četvrtina ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da prosvjedi ili protuprosvjedi imaju veze s političkom pozadinom.
Stav javnosti jasan je za pitanje davanja u koncesiju ili prodaju državnih dobara - izvora vode, šuma, poljoprivrednog zemljišta i otoka te velika većina za svako pojedinačno dobro misli da treba zadržati u državnom vlasništvu.
Na pitanje planiraju li u skorije vrijeme napustiti Hrvatsku i otići živjeti u inozemstvo, 60,7 posto je odgovorilo da uopće ne planira, 22,9 posto ponekad o tome razmišlja, 10,9 posto često o tome razmišlja, a planira i svakako želi otići u inozemstvo 4,9 posto.
Na ljestvici odgovora od jedan do četiri onih koji medije prate s ciljem političkog informiranja, najviše ih vjeruje internetu (2,56), a slijede radio (2,45), televizija (2,35) i tiskovine (2,31).
Facebook
Google
