Hrvatinovo izvješće Saboru: Sudovi su dužni 10 milijuna kuna, nema novca za specijalizaciju sudaca

Hrvatinovo izvješće Saboru: Sudovi su dužni 10 milijuna kuna, nema novca za specijalizaciju sudaca

Foto: Hina

PREDSJEDNIK Vrhovnog suda Branko Hrvatin Saboru je poslao izvješće o stanju sudbene vlasti u 2014. u kojem ističe kako je broj neriješenih sudskih predmeta lani bio na najnižoj razini u proteklih 25 godina, ali i upozorava da sudovima nedostaje novca za specijalizaciju sudaca koja bi omogućila brže i kvalitetnije sudovanje.

Hrvatin se žali na trend smanjivanja proračunskih davanja za sudove koja su lani bila neznatno veća nego 2013. samo zahvaljujući činjenici da je rebalansom u studenom odobren novac kojim su sudovi pokrili dugove za intelektualne usluge iz ranijih razdoblja, a koji su na kraju 2013. bili veći od 55 milijuna kuna.

Sudovi i dalje dužni gotovo 10 milijuna kuna

Unatoč tomu, županijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu na kraju 2014. za intelektualne su usluge - vještačenja, sudske tumače, suce porotnike i branitelje po službenoj dužnosti, ostali dužni gotovo 10 milijuna kuna. Hrvatin ističe da je u narednim proračunima nužno osigurati više novca kako se ne bi stvarala nova dugovanja po toj osnovi.

U izvješću upozorava da sudovi nemaju novca ni za nabavku domaće stručne literature, a pogotovo za stranu literaturu, nužnu za primjenu europske pravne stečevine. Uvjeren je da se taj nedostatak kroz Pravosudnu akademiju i e-tečajeve za suce i savjetnike ne može nadomjestiti.

Hrvatin je još u izvješću za 2013. upozorio da bi daljnje smanjivanje proračunskih davanja moglo bitno poremetiti rad sudova, no 2014. dodatno su smanjena sredstva za stručno usavršavanje, na koje suce obvezuje zakon.

Tako je, primjerice, za stručno usavršavanje zaposlenika Županijskog suda u Splitu 2013. bilo odobreno nešto više od 19 tisuća kuna, a prošle je godine ta stavka smanjena na svega 6.636 kuna. Manje novca za stručno usavršavanje dobili su i županijski sudovi u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. "Osigurana sredstva ne osiguravaju niti minimalne uvjete za uredan rad u sudovima i može se ocijeniti da su postala samo simboličkog značenja, posebice kad se ima na umu da su ovdje prikazani iznosi za potrebe četiri najveća suda u Hrvatskoj", upozorava Hrvatin.

Unatoč uočenim problemima, lani nije postignut nikakav napredak u materijalnoj opremljenosti sudova ni u sigurnosti sudskih zgrada, informacijsko-komunikacijska tehnologija ostala je na razini 2013. što je nedovoljno, a izostali su i razvojni projekti, kao i sredstva za razvoj elektroničkog spisa, koji bi sudove učinio efikasnijima i približio razini kakva postoji u EU, stoji u izvješću.

Neriješenih slučajeva najmanje u posljednjih 25 godina

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatin se hvali dugogodišnjim padom broja neriješenih predmeta. Na kraju prošle godine na sudovima je ostalo 574.783 neriješenih predmeta, 119.068 predmet manje nego 2013., a kad se pribroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, koje uglavnom rješavaju ovlašteni referenti, taj broj iznosi 616.986 predmeta. Ukupan broj neriješenih predmeta lani je tako bio najniži u posljednjih 25 godina, a Hrvatin posebno ističe da je poboljšana i struktura riješenih predmeta, odnosno da su u većoj mjeri rješavani upravo najsloženiji predmeti.

Nastavljen je i pad broja predmeta koji se vode dulje vrijeme, kao i broj onih koji nisu dovršeni u razumnom roku.

U Izvješću se navodi da je na kraju 2005. pred svim općinskim sudovima bilo ukupno 14.198 neriješenih starih predmeta, da se taj broj kontinuirano smanjivao te da je na kraju 2014. iznosio 2.443. Da bi postigli takvo smanjenje, suci općinskih sudova godišnje su u prosjeku rješavali između 45 i 61 posto tih predmeta, a Hrvatin ističe da je rješavanje starih predmeta jedan od najvažnijih prioriteta i u ovoj godini.

Priljev novih predmeta daleko iznad EU prosjeka

Upozorava, međutim, da je priljev predmeta na sudove i dalje izuzetno visok. Sudovi su lani zaprimili 1.322.643 predmeta, a broj predmeta na 100.000 stanovnika višestruko je veći od prosjeka zemalja EU. Uzrok tomu Hrvatin vidi u preširokoj nadležnosti sudova, posebno u građanskom sudovanju.

Blagi pad broja neriješenih predmeta zabilježen je u predmetima u prvom stupnju iz nadležnosti Uskoka na županijskim i općinskim sudovima, a značajno je pao broj neriješenih istražnih predmeta te vrste. U izvješću se navodi da je broj neriješenih istražnih predmeta iz nadležnosti Uskoka 2010. iznosio 44, a krajem prošle godine neriješen je ostao 21 predmet.

Broj primljenih predmeta ratnog zločina gotovo se udvostručio - u 2013. primljena su 22 nova predmeta, a lani ukupno 42 predmeta. Broj neriješenih predmeta ratnog zločina na kraju godine bio je za 14 veći nego 2013.

Hrvatin ističe da je broj predmeta ratnog zločina u radu relativno velik zbog nedostupnosti optuženih počinitelja, kojima se rijetko sudi u odsutnosti. Kao primjer navodi Županijski sud u Zagrebu, na kojem su iz tog razloga neaktivna 24 od ukupno 42 nedovršena predmeta ratnog zločina.

Naglašava i da je riječ o predmetima s izrazito velikim brojem optuženih pa je tako u ukupno 145 neriješenih predmeta ratnog zločina na kraju 2014. bilo optuženo 596 osoba.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara