Hrvatska 31. u svijetu po bogatstvu građana, jaz između bogatih i siromašnih sve veći

Foto: scx.hu

S PROSJEČNOM bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po stanovniku, Hrvatska spada u srednje bogate zemlje, pokazalo je drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu u kojem se analizira dinamika bogatstva i duga privatnih kućanstava u 50 zemalja širom svijeta. Prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u proteklom desetljeću. Tako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u Istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku.

No, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto. Istočna Europa, koja čini 5,6 posto ukupnog svjetskog stanovništva, pokazala se najbrže rastućom regijom u svijetu u proteklom desetljeću.
 
Ipak, stope rasta u Istočnoj Europi od 19 posto prije financijske krize su se nakon 2007. skoro prepolovile, dok su istovremeno rastuća tržišta Azije i Latinske Amerike ostala skoro netaknuta s prosječnim godišnjim rastom iznad 12 posto. Kao i prošle godine, Švicarska predvodi top ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između ostalog, svojoj snažnoj valuti. Švicarsku na određenoj udaljenosti slijede Sjedinjene države, Japan, Danska i Nizozemska.
 
Bruto globalna financijska imovina 2010. je porasla za 6,2 posto, na 95,300 trilijuna eura. 
 
Allianzova analiza ukazuje da je prošlogodišnji izraženi oporavak štedišama donio dividende. Bruto globalna financijska imovina 2010. je porasla za 6,2 posto, na 95,300 trilijuna eura. Prethodni rekord s kraja 2007. je tako prvi put srušen. Međutim, snažan rast u 2010. ne može sakriti činjenicu da je ukupna dinamika bogatstva proteklih godina u opadanju. U razdoblju od 2000. ukupna financijska imovina rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,1 posto, a rast po stanovniku od 3,2 posto još je sporiji.
 
Slab razvoj posebice dolazi do izražaja u etabliranim industrijskim zemljama, u kojima je prosječan rast mnogo sporiji od globalnog prosjeka, a bruto financijska imovina po stanovniku na kraju 2010. je u prosjeku još uvijek ispod razine dostignute u razdoblju prije krize. "Takav je rast prilično razočarenje u usporedbi s globalnim gospodarskim rastom i inflacijom u istom razdoblju", prokomentirao je Allianzov glavni ekonomist Michael Heise. "Ponovljene financijske krize i burzovni padovi ostavili su traga na štedišama."
 
Nejednakost između bogatih i siromašnih produbila se u proteklom desetljeću
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, iluzije o smanjenju globalnog jaza između bogatih i siromašnih nemaju temelja. U apsolutnim okvirima, prosječne razlike u bogatstvu po stanovniku i dalje su ogromne. Nejednakost između bogatih i siromašnih se zapravo još više produbila u proteklom desetljeću, narastavši na gotovo 90,000 eura. Međutim, sve veći broj privatnih kućanstava iz siromašnijih zemalja uspio se svrstati u srednju klasu po globalnom bogatstvu.
 
Izvješće, kao srednje bogate, definira zemlje s bogatstvom po stanovniku između 6.000 i 36.200 eura.  "Više od 300 milijuna ljudi iz zemalja u razvoju i zemalja čija su tržišta u nastajanju danas pripada u srednju klasu po globalnom bogatstvu. To znači da više od polovica globalne srednje klase više ne dolazi iz 'starih' industrijskih zemalja, što će snažno utjecati na svjetska financijska tržišta", tvrdi Heise. "Viša klasa po bogatstvu također postaje sve globalnija. Već danas oko 10 posto ovih kućanstava živi u zemljama u razvoju i zemljama čije je tržište u nastajanju."
 
U čitavom svijetu, no posebice u bogatijim zemljama, primjetan je trend naginjanja "sigurnoj" imovini. Udio vrijednosnih papira u globalnom investicijskom miksu je opao za pet posto od 2000, dok su bankovni depoziti porasli za četiri posto. U Hrvatskoj je udio bankovnih depozita tradicionalno visok. Krajem 2010. je iznosio oko 58 posto. "Iako je investitorska politika čekanja razumljiva u okruženju obilježenom nesigurnošću tržišta, takvo bi ponašanje moglo ugroziti cilj stjecanja dugotrajne imovine. S obzirom na dramatične posljedice demografskih promjena, štediše si jednostavno više ne mogu priuštiti bijeg u ulaganja s niskim rizikom i niskim prinosima", rekao je Heise. "Toliko je toga na kocki: napori da se razriješe trenutne krize i ponovo uspostavi povjerenje među pojedinim ulagačima ostavit će dalekosežne posljedice na obrasce štednje, a njihove će odjeke osjetiti i sljedeći naraštaj."
 
Usporen rast privatnog duga
 
Rast privatnog duga se također usporio u protekle tri godine uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto. Situacija je slična i na globalnoj razini. Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni pokazatelj duga je opao 3,5 posto, na 67 posto.
 
Ove brojke, međutim, prikrivaju goleme regionalne razlike koje su u uskoj vezi s razinama bogatstva: privatna zaduženost je prije svega problem bogatih zemalja, gdje pokazatelj duga u prosjeku iznosi 88 posto. Nasuprot tome, pokazatelj duga siromašnijih zemalja je još uvijek na niskih 20 posto. Iste su razlike primjetne i u Istočnoj Europi. Zemlje članice Europske unije imaju pokazatelj duga od oko 40 posto, dok isti pokazatelj u ostatku regije iznosi 14 posto.
 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara