Hrvatska 59. od 60. svjetskih ekonomija po konkurentnosti: Lošija jedino Venezuela

Ilustracija: Shutterstock/Index 

HRVATSKA je zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija, pokazuju danas objavljeni rezultati "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014.“, kojeg je izradio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, a čiji partner u Hrvatskoj je Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.
 
"Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
 
Najprivlačnija je kvalificirana radna snaga, a problem nesposobnost Vlade i porezni sustav
 
Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori za Hrvatsku izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost Vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovito pravno i ukupno poslovno okruženje.
 
SAD je zadržala prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.
 
U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.
 
Konkurentnost Hrvatske i usporedivih zemalja
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe porat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.
 
Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak 8 pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su  Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.
Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju.
 
Do 2009. smo rasli, a od 2011. imamo kontinuirani pad konkurentnosti
 
Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49.4% o odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38.9%.
 
Uzroci znatnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti  koncentrirani su na indekse javnih financija (gubitak 12 pozicija), cijena (-5) i znanstvene infrastrukture (-3). Na razini indikatora najveće pogoršanje zabilježeno je zbog znatnog povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija i kamatnih stopa, smanjenih stranih ulaganja, ali i pada broja patentnih prijava.
 
Indeksi koji su ublažili ukupno pogoršanje ocjene Hrvatske su  međunarodna trgovina (poboljšanje 6 pozicija) i društveno okruženje (+4). Posljedica je to pozitivne bilance tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanja deviznih rezervi, poboljšanja tehnološke složenosti izvoza, kao i poboljšanja anketnih ocjena u vezi carinske procedure, odnosa radnika i poslodavaca, kao i svjesnosti o nužnosti društvenih reformi.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara