Hrvatska desetljećima stoji na mjestu: BDP prošle godine manji nego 1980.

Ilustracija: Index

HRVATSKI bruto društveni proizvod 2013. godine bio je 0,4% niži u odnosu na 1980., pokazuje izračun američke javne istraživačke organizacije Conference Board.

Hrvatska je među rijetkim zemljama koje se u preko tri desetljeća praktički nisu maknule s mjesta.
Promatrano na globalnoj razini, od Hrvatske su lošije jedino Srbija koja je na razini od 72% BDP-a iz 1980, zatim Moldavija sa razinom od 75% BDP-a te Ukrajina koja je na 82% BDP-a.

Srednja i istočna Europa porasla 1,2 puta a Kina čak 16 puta


Dok Hrvatska stagnira, kinesko gospodarstvo je u promatranom razdoblju poraslo je čak 16 puta, tursko za četiri puta, a rast su imale i nama slične zemlje srednje i istočne Europe čija gospodarstva su porasla za 1,2 puta.

Iako je Hrvatska u pojedinim razdobljima bilježila gospodarski rast, ovi podaci potvrđuju ranije objavljeno istraživanje domaćih stručnjaka, dr. Guste Santinija i dr. Sandre Bebek, koje je također ukazivalo da zemlja ima duboke strukturne probleme zbog kojih je zapela u višedesetljetnoj ekonomskoj depresiji.

Prema njihovom istraživanju od 1990. do 2012. godine bruto domaći proizvod porastao je samo 7,9 posto, iako je Hrvatska uz Sloveniju bila u najboljoj poziciji od zemalja bivše Jugoslavije.

Hrvatska nije iskoristila povijesnu šansu

"Za razliku od Hrvatske, promatrane zemlje, osobito Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, iskoristile su svoju povijesnu šansu, nadoknađujući tranzicijski lom i pozicionirajući se u svjetsko gospodarstvo i u globalnu podjelu rada na kvalitativnoj osnovi", navode Santini i Bebek.

Sve je to rezultiralo gubitkom radnih mjesta pa je odnosu na 1990., ukupna nezaposlenost porasla s 8,9% na 18,9% u 2012., a stopa ukupne zaposlenosti smanjila se s 45,3% na 38,1%.

Jedino što je u Hrvatskoj snažno raslo, uz nezaposlenost, jest vanjski dug koji je najviši u usporedbi sa zemljama bivše Jugoslavije te iznosi preko 50 milijardi eura.

"Rješenje sadašnjih gospodarskih problema prvenstveno leži u stvaranju makro i mikroekonomskih uvjeta koji bi tržišnim subjektima omogućili normalno poslovanje te mogućnost povećanja zapošljavanja i investiranja. Takav gospodarski rast omogućio bi i ostvarenje društvenog blagostanja, što mu u konačnici i treba biti svrha. Taj put neće biti ni jednostavan ni brz, no na njemu treba ustrajati. U suprotnom, Hrvatska lako može postati zaduženi stranac na vlastitom teritoriju", zaključili su Santini i Bebek.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara