Infografika: Mihaela Kristić, Index

I ŠESTU godinu zaredom na prvom mjestu ljestvice konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma nalazi se Švicarska. Hrvatska je ove godine pala za dva mjesta i nalazi se na 77. mjestu.

Globalno je gospodarstvo suočeno s rizicima, premda središnje banke godinama vode labavu monetarnu politiku, jer zemlje ne uspijevaju provesti strukturne reforme nužne za poticanje rasta, stoji u novom izvješću WEF-a, poznatog po okupljanju političara i poslovnih ljudi jednom godišnje u alpskom odmaralištu Davosu.

Ta institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 144 zemlje svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao "skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje", a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švicarske, u izvješću se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju talentiranih ljudi nužnih za zadržavanje visoke inovativnosti.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinjene Američke Države, koje su lani bile na 5. mjestu.  Finska je pala s lanjskog 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznula s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Nizozemska 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je lani bila na 6. mjestu.

Posebno zabrinjava da je Hrvatska pri dnu ljestvice 11. europskih zemalja u razvoju, koje su joj direktni konkurenti u privlačenju investicija.

U toj grupi, ispred Hrvatske su Litva, Poljska, Turska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Makedonija i Crna Gora, dok su iz nje samo Srbija i Albanija.

Hrvatska, najnovija prinova u obitelji EU, je na 77. mjestu druga najbolje plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, navodi se u izvješću. Ističe se kako zemlja ima solidnu infrastrukturu, posebice po pitanju cesta i električne energije, i koristi od relativno visoke razine obrazovanja, iako je kvalitetu obrazovnog sustava potrebno poboljšati. Hrvatske tvrtke i građani koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) vrlo široko u usporedbi s regijom, a zemlja je otvorena za vanjsku trgovinu, s niskim carinama i dobrim carinskim postupcima.

Kako bi napredovala, Hrvatska će morati nastaviti s jačanjem svog institucionalnog okvira i poticati učinkovitost tržišta roba i usluga, navodi se u izvješću WEF-a. Ističe se i kako prema izjavama poslovnih ljudi, na domaćem tržištu dominira nekoliko tvrtki, a porezi predstavljaju teret, premda su niski u međunarodnoj usporedbi. Država će se također trebati usredotočiti na jačanje svog makroekonomskog okruženja, koje je i dalje opterećeno relativno visokim proračunskim deficitom, navodi se u izvješću.

Kako će Hrvatska idućih godina prelaziti u fazu razvoja poticanog inovacijama, tako će morati početi provoditi mjere koje potiču tvrtke na inovacije. Trenutno je poslovni kapacitet za inovacije nizak, smatraju poduzetnici, premda se istraživački instituti ocjenjuju povoljnije, dok je stopa patentiranja u zemlji umjereno snažna, navodi se u izvješću WEF-a.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Mađarska na 60. mjestu, dok je lani bila 63. Makedonija je napredovala sa 73. na 63. mjesto, dok je Crna Gora ostala na 67. mjestu, a Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Svjetskog gospodarskog foruma.

"Ovi rezultati su dobra podloga za utvrđivanje prioriteta"

"Hrvatska i dalje stagnira na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Srećom, u nekim indeksima uočljiv je napredak, primjerice u razvoju financijskog tržišta, poslovnoj sofisticiranosti i institucijama. Nažalost, izrazito je negativan trend u makroekonomskom okruženju i inovativnosti, što osjećamo u svakodnevnom poslovanju. Ovi rezultati su zasigurno dobra podloga za utvrđivanje prioriteta aktivnosti svih odlučujućih čimbenika u Hrvatskoj.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U nacionalnom vijeću za konkurentnost smatraju da rezultati izvješća ukazuju na potrebu za poticanjem inovativnosti i talenata kao područja u kojima lideri u javnom i privatnom sektoru moraju uspješnije surađivati ukoliko žele postići održivi i uključiv gospodarski razvoj. Izvješće također ukazuje na nedostatak provedbe strukturnih reformi što je najveći izazov održivom globalnom gospodarskom rastu i konkurentnosti. Podjela na izrazito konkurentan sjever Europe i zaostali jugoistok posljedica su provođenja odnosno neprovođenja reformi.