Hrvatska po stupnju digitaliziranosti 24. od 28 članica EU

Hrvatska po stupnju digitaliziranosti 24. od 28 članica EU

Foto: Shutterstock

HRVATSKA je po stupnju digitaliziranosti 24. od 28 zemalja članica, pokazuje Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), koji je u utorak predstavila Europska komisija.

Po stupnju digitaliziranosti Hrvatska ima rezultat 0,37 na ljestvici do 1. Najbolji rezultat ima Danska s 0,68, a iza Hrvatske su Italija, Grčka (obje po 0,36), Bugarska (0,33) i Rumunjska (0,31).

S druge strane 25 posto malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj prodaje preko interneta, što je znatno bolji rezultat od europskog prosjeka (15 posto). I u prekograničnoj internetskoj prodaji Hrvatska je iznad europskog prosjeka - 8,4 posto prema 6,5 posto.

U odnosu na europski prosjek Hrvati zaostaju kada je riječ o korištenju interneta - 65 posto ih redovito koristi internet, dok je prosjek u EU 75 posto.

Unatoč činjenici da je fiksna širokopojasna mreža dostupna za 97 posto kućanstava, samo je 61 posto pretplaćeno na to.

U Hrvatskoj je razvoj internetskih javnih usluga na niskoj razini, ali, s druge strane 99 posto svih liječnika opće prakse koristi e-recepte, po čemu je Hrvatska treća u EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konzumiranje vijesti

Korisnici interneta u Hrvatskoj najčešće ga koriste za čitanje vijesti (79 posto), za audio i video pozive (38 posto) ili za komunikaciju preko društvenih mreža (59 posto) i u tome su Hrvati na razini europskog prosjeka.

No, zaostaju kod korištenja internet bankarstva, samo 28 posto što je jedan od najslabijih rezultata u EU-u i Hrvatska je tu na 25. mjestu. Samo 40 posto korisnika interneta u Hrvatskoj kupuje online, dok je europski prosjek 63 posto.

U izvješću se navodi da je upravo tu najveći izazov za Hrvatsku, jer digitalna ekonomija dijelom ovisi i o potrošnji građana putem interneta.

Stvaranje istinski jedinstvenog digitalnog tržišta jedan je glavnih prioriteta Junckerove Komisije. Uz odgovorajuće uvjete, na internetu je moguće kupovati, studirati, plaćati račune i koristiti se javnim uslugama.

"Jedinstvenim digitalnim tržištem građanima se može osigurati bolji pristup internetskim sadržajem, a poduzećima pomoći pri inovacijama i rastu te povećati povjerenje u internetske usluge poput e-uprave ili bankarstva. Europska komisija pomoći će u ostvarivanju tog cilja," izjavio je Andrus Ansip, potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara