Hrvatska prije pet godina postala punopravna članica NATO-a

Foto: MORH

HRVATSKA je 1. travnja 2009. predajom svih ratifikacijskih instrumenata State Departmentu, depozitaru Washingtonskog ugovora, postala punopravna članica NATO-a i time ispunila jedan od svojih glavnih vanjskolitičkih ciljeva zacrtan još sredinom 90-ih.

Prvi korak u ispunjavanju toga cilja poduzet je 1996. kada je Hrvatska podnijela molbu za ulazak u Partnestvo za mir (PfP), program koji je NATO pokrenuo 1994. za one zemlje koje žele ući u taj vojno-politički savez te kao mehanizam za razvijanje kooperativnih vojnih i političkih odnosa s onim zemljama koje neće brzo ili neće uopće postati članicama.

Na tu molbu NATO je odgovorio da pozdravlja hrvatske aspiracije i podržao napore za uspostavom bliže suradnje, ali je Hrvatska čekala još četiri godine do ulaska u PfP. Tek 25. svibnja 2000. u Firenci potpisivanjem Okvirnog dokumenta Partnerstva za mir, Hrvatska je službeno postala članicom toga NATO-ova programa, što je bio prvi korak u procesu pristupanja.

Sredinom 2001. Hrvatskoj je ponuđen mehanizam Intenziviranog dijaloga kao međukorak do ulaska u Akcijski plan za članstvo (MAP). Uspostavom intenziviranog dijaloga, NATO uvodi razliku između članica Partnerstva za mir koje žele i koje ne žele članstvo u Savezu. Hrvatska je pozvana da sudjeluje u MAP-u, zadnjoj fazi prije dobivanja pozivnice u članstvo, sredinom svibnja 2002. na sastanku ministara vanjskih poslova Euroatlantskog vijeća (EAPC) u Reykjaviku.

Nakon ispunjenja potrebnih kriterija i poduzetih političkih i vojnih reformi Hrvatska je zajedno s Albanijom na summitu u Bukureštu 2008. dobila pozivnicu za članstvo. Zatim je slijedilo potpisivanje Protokola o pristupanju s 26 tadašnjih članica i proces njegove ratifikacije u parlamentima svih zemalja čalnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što je Hrvatski sabor u ožujku 2009. ratificirao Washingtonski ugovor i poslao, na poziv glavnog tajnika NATO-a, ratificirani dokument u Washington, Hrvatska je postala punopravna članica i kao takva je već par dana poslije sudjelovala na summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu, na kojem se obilježavalo 60 godina Saveza.

"Jako smo uzbuđeni zbog vašeg sudjelovanja, ponosni smo da vas imamo za saveznike", kazao je tom prigodom hrvatskim i albanskim čelnicima američki predsjednik Barack Obama u svojstvu depozitara Washingtonskog ugovora.

Kotromanović: Mnogostruke koristi od članstva u NATO-u

Ulazak Hrvatske i Albanije predstavljao je šesto širenje NATO-a od njegova osnutka, a broj članica narastao je s početnih 12 na današnjih 28 zemalja.

Hrvatska je imala mnogostruke koristi od članstva u NATO-u jer je mogla radikalno smanjiti oružane snage, a sudjelovanjem u kolektivnoj obrani zadržati sigurnost, ocijenio je u povodu pete godišnjice članstva ministar obrane Ante Kotromanović.

"Participacija u kolektivnoj obrani omogućava nam da, i u razdoblju gospodarske krize, kad se proračun smanjuje, zadržimo potrebnu razinu sigurnosti. Da nismo članica NATO-a, morali bismo razvijati znatno širi spektar vojnih sposobnosti, što bi bilo gotovo nemoguće financirati, a i argumentirano objasniti javnosti", rekao je Kotromanović.

Po njegovim riječima, NATO je glavno uporište europske sigurnosti, a "najnoviji primjeri, poput ukrajinske krize pokazuju koliko je hrvatska odluka o pristupanju NATO-u bila strateški promišljena".
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara