Hrvatska prima 3.200 izbjeglica, evo gdje ćemo ih smjestiti

Hrvatska prima 3.200 izbjeglica, evo gdje ćemo ih smjestiti

Fotomontaža: Index (FaH)

DANAS je iscurio hitan plan europskih lidera o raspodjeli ukupno 160.000 izbjeglica diljem Europske unije. Izbjeglice koje se trenutno nalaze u Grčkoj, Italiji i Mađarskoj distribuirat će se po zemljama ovisno o populaciji i ekonomskoj snazi svake pojedine članice.

> EU donijela hitan plan, Hrvatska će primiti 3.200 izbjeglica

Iako Hrvatska nije zemlja destinacije, odnosno zemlja u kojoj izbjeglice i migranti žele ostati, prema ovom dokumentu trebala bi primiti ukupno 3.200 izbjeglica. Mnogi se pitaju gdje će svi ti ljudi biti smješteni.

Obećao da će im biti bolje nego u parku u Srbiji, pa spomenuo šatore

Ministar Ranko Ostojić prije otprilike dva tjedna za Index je kazao kako Hrvatska može smjestiti do 900 azilanata, točnije od 700 do 900 ljudi. Spominjao je tada Centar u Ježevu, koji može smjestiti otprilike 100 ljudi. No, Ostojić kaže kako će Hrvatska primiti izbjeglice bolje nego Srbija u njihovima parkovima, pa odmah nadodao kako u Ježevu misli dizati dodatne šatore.

Predložio je i bivše vojne objekte u Puli kao rješenje, no IDS je ideju odbio, ne žele izbjeglice ni u Puli ni u Istri općenito.

Prije nekoliko dana upitali smo i Ministarstvo vanjskih poslova o tome gdje bi se moglo smjestiti izbjeglice, ako dođe do pojačanog dolaska.

Ministarstvo vanjskih poslova: Čekamo plan

"Prihvatilište u Kutini ima kapacitet za smještaj 100 osoba i služi za smještaj ranjivih skupina tražitelja međunarodne zaštite (maloljetnici bez pranje, obitelji s djecom, bolesne osobe i osobe s posebnim potrebama i sl.), a prihvatilište u Zagrebu ima kapacitet za smještaj 600 osoba.
Također, obzirom na trenutnu situaciju u susjednim zemljama priprema se organizacija dodatnih privremenih smještajnih kapaciteta za migrante u okviru izrade prethodno spomenutog plana", odgovorili su nam iz MUP-a prije nekoliko dana.

DUUDI će biti ključan u rasporedu

Prvotni Vladin plan oslanjao se na Državni ured za upravljanje državnom imovinom koji tvrde da imaju objekte koje je moguće brzo staviti u funkciju. Na sličan način postupilo se u slučaju lanjskih katastrofalnih poplava u Slavoniji, a navodno je 15 takvih objekata.

Naime, glavni uvjet za prihvat većeg broja izbjeglica je da prostor ima pet tisuća kvadrata, stoga je i logično kako su se na listi DUUDI-ja našle većinom bivše vojarne i to četiri. To su one u Dugom Selu, Karlovcu, Varaždinu i Puli. Spominje se i Ferijalni dom u Vukovaru kao i neka odmarališta na jadranskoj obali, a koja trenuno nisu u funkciji.  Riječ je, naglasimo, tek o početnim planovima.  

Brojku od 3.200 osoba ipak će trebati nekako rasporediti po zemlji, pa smo prije nekoliko dana provjerili što kažu gradonačelnici pojedinih gradova. Raspitali smo se što kažu čelnici  Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Slavonskog Broda i Karlovca, pa i Vukovara čije su izbjeglice, ne tako davno, prihvaćali ljudi iz mnogih europskih zemalja.

Split ima rješenje

Osijek je, kaže zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš, spreman odmah osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi - u društvenim domovima Mjesnih odbora. Spominjala se i infrastruktura KBC-a i zračne luke, no u kontekstu tranzita izbjeglica, ne i njihovog ostajanja u zemlji.

Govorilo se kako je vojarna u Karlovcu pogodna za prijem izbjeglica, no karlovački gradonačelnik iz redova HDZ-a Damir Jelić ocijenio je kako ona nije pogodna za tu svrhu.

Grad Rijeka, iako tvrde da nemaju dugoročno rješenje, spominje prazna skladišta na Žabici, objekt Crvenog križa, prazne prostore u nekadašnjem industrijskom kompleksu Hartera. Međutim, kako tvrdi vlast u Rijeci, problem je što je Rijeka površinom mali grad, i nema velikih praznih površina na kojima bi se mogli izgraditi izbjeglički kampovi.

Split za dolazak izbjeglica ima rješenje - bivšu vojarnu Dračevac. 

Potrebna je Vladina strategija na dulji rok

"U jednom dijelu tog kompleksa je sada Općinski sud, u drugom se odvijaju neke druge aktivnosti, a postoji i dio  koji je devastiran te bi se, uz malo truda i novca, temeljito čišćenje, sređivanje prozora i sanitarnih čvorova, mogao dovesti u pristojno stanje. Prema grubim procjenama, tamo bi se moglo smjestiti i nekoliko tisuća ljudi. U slučaju potrebe, dogovorit ćemo i postavljanje šatora i kemijskih WC-a. Pročelnici su danas izašli na teren da točno procjene situaciju, a namjeravamo pozvati i branitelje, posebno splitske brigade, da se uključe u pretpripremne radnje koje ćemo provoditi u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske, Crvenim križem i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje", rekao je za Index gradonačelnik Splita Ivo Baldasar.

Bez obzira na potencijalna rješenja pojedinih gradova, zbrinjavanje izbjeglica na dulji rok prije svega je stvar državne politike i politike resornog ministarstva, koje će morati slijediti lokalni šefovi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara