Hrvatska računa na znatna sredstva iz EU-a za dovršetak razminiranja

Ilustracija: mineaction.org

HRVATSKA računa na znatna sredstva iz europskih fondova kako bi proces razminiranja završila do 2019. godine, iako će najveći dio troškova biti pokriven iz državnog proračuna, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenko Vantarić.

"Razminiranje teče u skladu s raspoloživim sredstvima. Sretni smo što Hrvatska ne smanjuje sredstva za razminiranje. Sada smo na razini od 170 milijuna godišnje, a jako puno se oslanjamo i na sredstva iz europskih fondova", rekao je za Hinu Vantarić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na konferenciji o prekograničnoj suradnji koju je organizirala Opća uprava za regionalnu politiku Europske komisije.

U sklopu konferencije predstavljen je uspješno završen projekt razminiranja duž hrvatsko-mađarske granice, ukupne vrijednosti od 3,5 milijuna eura, od čega je EU donirala oko tri milijuna.

Vantarić kaže da je Hrvatska nedavno potpisala tri ugovora u vrijednosti oko devet milijuna eura iz pretpristupnog fonda IPA za razdoblje 2010-2013., a ta će sredstva biti utrošena u ovoj godini.

Hrvatska je od 1998. godine do danas, uključujući i tri nedavno potpisana ugovora, iz raznih europskih fondova povukla preko 30 milijuna eura za razminiranje.

Do 2019. godine Hrvatska bi po Ottawskoj konvenciji trebala završiti proces razminiranja, a za dovršetak toga posla trebat će još negdje oko 350 milijuna eura ili 2,8 milijardi kuna. "To su veliki novci, a najviše se oslanjamo na sredstva iz državnog proračuna, međutim radimo na tome da povučemo što više sredstava iz europskih fondova. Do sada nam je dobro išlo u pretpristupnim fondovima i nadam se da će isto tako dobro ići i sa strukturnim fondovima na koje Hrvatska kao članica EU-a ima pravo", kaže Vantarić.

Govoreći o projektu razminiranju područja uz hrvatsko-mađarsku granicu, koji je realizaran između 2011. i 2013. godine, Vantarić je rekao da je riječ o površini od oko 2,6 kilometara četvornih, od kojih je 1,6 kilometara na hrvatskoj a 1 četvorni kilometar na mađarskoj strani. Ukupno su pronađene 152 mine i neeksplodirana ubojna sredstva.

Minska polja su postavile srpske snage koje su okupirale Baranju kako bi spriječile povratak ljudi koji su od tamo 1991. godine pronašli sigurnost u Mađarskoj. Nakon akcija Bljesak i Oluja ta minska polja su još pojačana jer su se srpske snage bojale da će hrvatske snage iz Mađarske ući u Baranju, kaže Vantarić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara