Grafika: Mihaela Kristić/Index

BROJ blokiranih građana samo u prošloj godini porastao je za preko dvadeset tisuća, a njihov ukupni dug za čak 6 milijardi kuna. Dugovi građana tako su se izjednačili sa ukupnim dugovima gospodarstva.

Broj neizvršenih osnova za plaćanje, odnosno blokada, krajem prošle godine premašio je brojku od 320 tisuća, a njihovi dugovi 30 milijardi kuna, čime su dosegnuli dugove tvrtki.

Za usporedbu, krajem 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Udio blokiranih građana u radno sposobnom stanovništvu premašio je 11%.

U dvije godine broj blokiranih računa rastao za 3,5 tisuća mjesečno, a dug za 500 milijuna

O intenzitetu rasta dugova i blokada govori i podatak Vlade da je u prosjeku, broj blokiranih računa građana u razdoblju od dvije godine, od 31. srpnja 2012. do 31. srpnja 2014. godine, mjesečno za 3.570 računa, a iznos duga za 540 milijuna kuna.

Od 1.1.2011. kada su uvedene ovrhe blokadom računa putem FINA-e, zaprimljeno je 4.686.865 predmeta, od čega se čak 66,54% odnosi na građane. Građanima je od tada putem blokada računa naplaćeno preko 20 milijardi kuna.

Iako je jučer usvojila mjere kojima bi se trebalo pomoći najugroženijim dužnicima, istovremeno je sa financijskih tržišta došla vijest o snažnom rastu švicarskog franka od čak 15% koji će stotine tisuća građana ponovno baciti na koljena.

Švicarski franak divlja, stiže novih 100 tisuća blokada

Švicarska narodna banka (SNB) neočekivano je ukinula minimalnu razinu tečaja u odnosu na euro, što je potaknulo snažan rast tečaja.  Hrvatska narodna banka objavila je jučer novu tečajnu listu koja se primjenjuje od 16.01. prema kojoj je srednji tečaj švicarskog franka 7,398431 kuna, a danas je franak još narastao i prema tome srednji tečaj franka je 7,53 kune!

Prema procjenama Udruge Franak, najnoviji rast tečaja švicarskog franka dovest će oko 100 tisuća građana u situaciju da neće moći plaćati rate kredita, dok će 250 tisuća ljudi doći u situaciju da nemaju prihode na razini egzistencijalnog minimuma.

Na taj način, broj blokiranih građana mogao bi krenuti prema 500 tisuća.

Da su dugovi građana teško naplativi najbolje govori podatak da je preko 70% računa u blokadi dužoj od godinu dana.

Udruga Blokirani: Oprost dugova je farsa

Građani su najviše duguju banka te na taj dug otpada oko 60% ukupnog duga.

Najveći broj građana, njih preko 90 tisuća dužni su između dvije i 10 tisuća kuna, a dug do 10 tisuća kuna ima ukupno preko 142 tisuće građana. No prema procjenama Vlade, najnovijim mjerama oprosta duga bit će obuhvaćeno tek oko 60 tisuća građana. Radi se o socijalno ugroženim građanima čiji kumulativni dug ne prelazi 35 tisuća kuna.

Kriteriji za oprost dugova su strogi te su oprostom obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Građani kojima će dugovi biti oprošteni ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine.

Iz udruge Blokirani upozoravaju da je većina dugova koji se sada otpisuju i tako završila u zastari.

"Ova današnja farsa sa 'oprostom dugova' je neoprostiva. Ta dugovanja su - većina-, naime, zbog socijalne ugroženosti spomenutih građana i nenaplativosti, ionako završila u - zastari, jer i sam Ovršni zakon kaže da su socijalna primanja neoporeziva te kao takva ne podliježu ovrhi, a dodatno ni suci nisu radili svoj posao jer su po Ovršnom zakonu koji je vrijedio do 01.09.2014. Morali su poništiti te ovrhe koje se nisu naplatile 6 mjeseci, odnosno godinu dana, ali nisu!"- izjavila je za Index Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani.

Skupe ovrhe višestruko povećavaju dug

Osim samih dugova, poseban problem su i ogromne naknade koje se naplaćuju za provođenje ovrhe.

Ovršni zakon uveo je javne bilježnike kao nadležno tijelo za izdavanje rješenja o ovrsi. Naplaćuju se ogromne tarife tako da se dug od primjerice 200 kuna, kada se pribroje troškovi postupka, penje i preko tisuću kuna. Na taj način, dužnik dolazi u začarani krug dugova iz kojih se ne može izvući.

Iako se ne radi o kompliciranim postupcima, Zakon pogoduje bilježnicima, a dužnici tonu sve dublje.

Također, pravni stručnjaci poput suca Mislava Kolakušića upozoravaju i na problem nerazmjera duga u odnosu na imovinu koja se može ovršiti, pa je tako moguće da dužnik ostane bez krova nad glavom zbog duga telekom operateru od nekoliko stotina kuna.