Hrvatska znanstvenica odabrana među 40 najboljih mladih svjetskih biologa

Hrvatska znanstvenica odabrana među 40 najboljih mladih svjetskih biologa

Screenshot: irb.hr

JEDAN od najprestižnijih znanstvenih časopisa na svijetu "Cell" odabrao je za "generaciju budućnosti", u kojoj je četrdeset svjetskih biologa mlađih od 40 godina starosti, i hrvatsku znanstvenicu Ivu Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB), koja će s ostalima predstaviti svoja viđenja znanosti i istraživanja te vlastitu karijeru.

U svom dosadašnjem radu Tolić se bavi istraživanjem jednog od najsloženijih bioloških procesa, starenjem, a njezina je grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala i prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe, stoji u današnjoj obavijesti IRB-a.

Dr. Tolić je fascinirana kretanjima unutar stanice od kojih su neka aktivni procesi posredovani motornim proteinima dok su druga jednostavno termički uvjetovana, a iako su do sada identificirane brojne molekule uključene u unutarstanična gibanja, izazov je razumjeti kako se one sastavljaju u složene strukture s vitalnim funkcijama za stanicu, dodaje se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako nastaje diobeno vreteno koje služi za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom diobe stanice, kako dolazi do kretanja kromosoma tijekom diobe tjelesnih stranica (mitoze) koja je izuzetno važna za somatske stanice (npr. obnavljanje tkiva) ili tijekom redukcijske diobe (mejoze) zahvaljujući kojoj se dobivaju nove kombinacije gena i koja osigurava genetičku raznolikost organizama iste vrste - samo su neka od pitanja na koja mlada znanstvenica pokušava odgovoriti.

Nakon devet godina provedenih na institutu Max Planck, Tolić se ove godine vratila u Hrvatsku, na IRB, gdje će u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istraživanja koristeći pri tome najmoderniju opremu poput konfokalnog mikroskopa vrijednog pet milijuna kuna, koji je nedavno nabavljen u sklopu EU projekta Innomol.

Iva Tolić (1974., Zagreb) diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a kao znanstveni novak radila je na IRB-u. Nakon obrane doktorata (2002.) u Zagrebu na temu stanične mehanike odlazi na poslijedoktorska usavršavanja u institut Niels Bohr u Kopenhagenu i Sveučilište u Firenci.Od 2005. radi kao voditeljica istraživačke grupe na institutu Max Planck u Dresdenu. Tijekom rada na Max Plancku vodi šest projekata koje financira Njemačka zaklada za znanost i objavljuje preko 50 znanstvenih radova.

Časopis "Cell" objavio je svoj popis 'generacije budućnosti' u povodu obilježavanja 40. godišnjice.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara