Foto: HGK

"APELIRAMO na donositelje odluka da granice za teretni promet, odnosno gospodarstvenike budu otvorene kako bi se spriječila moguća katastrofa za hrvatsko gospodarstvo koje je ionako na koljenima. Jednako apeliramo na Srbiju da ne kreće s rigoroznim mjerama koje će oštetiti i hrvatske i srbijanske gospodarstvenike„, rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher na konferenciji za medije na temu gospodarskih posljedica izbjegličke krize.

Istaknuo je razumijevanje odluka vezanih za samu izbjegličku situaciju, odnosno izbjeglice, ali, kako kaže, imperativ je omogućiti neometano poslovanje gospodarstvenika.

Najavljene mjere vrlo su ozbiljne

Gospodarstvenici su alarmirali HGK o mogućim katastrofalnim posljedicama izbjegličke krize na njihovo poslovanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te tražili zaštitu. Direktor kontrolinga Kraša Mijo Batinić navodi kako su najavljene mjere vrlo ozbiljne i bile bi ako se ostvare pogubne za konditorsku industriju poglavito za Kraš koji je tradicionalni izvoznik u Srbiju, ali i na područje Makedonije, Kosova. Godišnje preko tog jednog prijelaza izvoze 2000 tona konditorskih proizvoda. Nismo bezbrižni već smo vrlo zabrinuti, kazao je Batinić navodeći kako tim prijelazom i uvoze sirovine koje dolaze iz Turske pa bi im i proces proizvodnje mogao biti ugrožen, priopćili su iz HGK.

Problem je nastao i za Končar Ugostiteljska oprema, koji svoje proizvode izvoze u Srbiju ali i uvoze tehniku iz Srbije, koja nema proizvođače ugostiteljske opreme. Šteta je svake minute i dana jer imamo i ugovorene penale pa nam je stoga ugrožen i nastavak proizvodnje, kazao je Vinko Štefanić, predsjednik Uprave te tvrtke.

Najveće posljedice za tvrtke koje posluju sa Srbijom

"Najveće posljedice imat će tvrtke koje posluju sa Srbijom, ali i svi oni čije je poslovanje na bilo koji način povezano s teritorijem Republike Srbije, koja je ujedno jedna od naših najvažnijih trgovinskih partnera. U Srbiju izvozimo 509 milijuna eura, što ju čini šestim najvažnijim tržištem za naše izvoznike“, rekao je Zaher te dodao kako "Hrvatska ne može biti otok u srcu Europe. Ako granice budu zatvorene kamo će i kako naši gospodarstvenici sa svojim robama, kako će poštovati rokove i ugovorne obaveze prema svojim poslovnim partnerima, a na koncu, kako će isplatiti plaće svojim djelatnicima?“

Zatvaranje granice sa Srbijom zaustavilo bi jačanje dobrih gospodarskih odnosa između Hrvatske i Srbije u koju je u 2014. povećan izvoz za 33,6% u odnosu na 2013. godinu, a u prvih šest mjeseci 2015. rast je 12,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Također to bi izazvalo štetu i za poduzetnike koji izvoze na gotovo cijelo područje Istočne i Jugoistočne Europe - Rumunjske, Makedonije, Grčke, Rusije, Bugarske, a tranzit robe bi u tom slučaju bio samo prema BiH, kazao je Zaher.

Šteta od zatvaranja granica sa Sbnijom milijun eura dnevno

"Šteta hrvatskim gospodarstvenicima u izvozu u Srbiju zbog zatvaranja granica, prema procjenama, iznosila bi milijun eura dnevno, a za Mađarsku 600 000 eura“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić te je iznio podatak da su hrvatske tvrtke do 2014. godine u Srbiju investirale 683 milijuna eura, dok su investicije u Hrvatsku iz Srbije iznosile osam milijuna eura. Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Želimir Kramarić naglasio je da bi bilo potrebno osigurati koridore za robnu razmjenu kako ne bi bilo još i veće štete.

Iz tvrtke Agrofructus upozoravaju kako u posljednjih nekoliko dana trpe veliku štetu zbog zatvaranjem graničnih prijelaza sa Republikom Srbijom. Tvrtka je dogovorila posao prodaje jabuke u Srbiju s tvrtkom Agrofructus VIP. Ugovorena količina je 3000 tona, a do sada je realizirano samo pet kamiona robe ili oko 100 tona robe i već sada izgubili su mogućnost izvoza 1000 tona jabuke. U Hrvatskoj nedostaje skladišnih kapaciteta i pvc box paleta u koju se jabuka bere te su s ovim poslom uspjeli dogovoriti da se sva jabuka s ovog područja ubere u agrotehničkim rokovima i uskladišti na propisan način, a očekivana berba u Slavoniji i Baranji je oko 6000 tona.