Hrvatski građani ne podržavaju diskriminaciju, ali su za restriktivnu dodjelu državljanstva

Ilustracija: Guliver Image / Getty Images

UOČI Međunarodnog dana za eliminaciju rasne diskriminacije, 21. ožujka, pučka pravobraniteljica Lora Vidović izvijestila je danas da, prema istraživanjima, hrvatski građani na općenitoj razini ne podržavaju diskriminaciju i ne iskazuju ksenofobična stajališta već podržavaju multikulturalizam, no ipak se više slažu s restriktivnom nego liberalnom politikom dodjele državljanstva.

Vidović napominje kako u Hrvatskoj postoji negativno stajalište prema useljavanju ekonomskih migranata i tražitelja azila. Također, najveću razinu netrpeljivosti građani Hrvatske iskazuju prema Romima, te nakon toga prema Srbima.

"Zbog toga ne začuđuje kako je, kao i prethodnih godina, najzastupljenija osnova u pritužbama na diskriminaciju koje je pučka pravobraniteljica zaprimila tijekom 2013. rasa ili etnička pripadnost, boja kože i nacionalno podrijetlo", stoji u priopćenju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Pravobraniteljica također izražava zabrinutost zbog raširenosti rasističkih stajališta u području javnog govora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Na tom području mediji imaju značajnu ulogu, pogotovo kada iznose vijesti, priče i priloge o pojedinim manjinskim skupinama i kada utječu na formiranje javnog mijenja. Učinci toga mogu biti pozitivni, no jednako tako mogu i prenositi stereotipe i predrasude te poticati na diskriminaciju".

U prošloj godini uočene su posljedice rasističkog i uvredljivog načina opisivanja tražitelja azila i prikaza tema imigracije i imigranata, koji su doprinijeli fizičkim napadima i ozljeđivanju tražitelja azila, navodi se u priopćenju.

Vidović: Rasizam i rasna diskriminacija i dalje su oko nas svaki dan

Također, Ured pučke pravobraniteljice poziva građane da se obrate za pomoć u slučaju doživljene diskriminacije, a nadležna tijela da nastave raditi na suzbijanju diskriminacije, posebice kroz obrazovanje za ljudska prava.

"Činjenica je da su rasizam i rasna diskriminacija, unatoč ogromnom napretku društva u kojem živimo, i dalje oko nas svaki dan, u raznim oblicima i s raznim posljedicama. Jedna od vrlo čestih posljedica rasizma je ograničavanje prava pojedinca na jednakost, odnosno diskriminacija temeljem rase, boje kože, etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, koja je u Hrvatskoj zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije", podsjeća pučka pravobraniteljica.

Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava se u spomen na 21. ožujka 1960., kad je policija ubila 69 mirnih prosvjednika protiv apartheida u Južnoj Africi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara